05. svibanj 2020.

Monetarna politika postala je preko noći područje male ekonomske revolucije

Printanje novca   

Vjerojatno se od hrvatske neovisnosti nije moglo vidjeti ovako angažiranu Hrvatsku narodnu banku kakvu se može vidjeti u proteklih 30-ak dana. Razlog te aktivnosti je, naravno, ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa i karantenom koju si Hrvatska zapravo ne može priuštiti. Osim što oslobađa dodatnu likvidnost bankarskom sektoru, HNB je počeo kupovati državne obveznice time de facto financirajući državu, koliko god to čini zaobilaznim putem, što je tektonski pomak u odnosu na uobičajenu suzdržanost institucije koju su mnogi kroz godine redovito kritizirali upravo zato što nije dovoljno involvirana u domaću ekonomiju.

Rasprava o opsegu uloge središnje banke nije samo u Hrvatskoj dobila sasvim nove konture, monetarna politika postala je gotovo preko noći područje male ekonomske revolucije jer se svakim danom sve više urušava svetost odijeljenosti središnjih banaka od državnih riznica, odnosno pravilo da središnje banke ne smiju financirati države. Kako je postalo vrlo brzo jasno da će održavanje ekonomija iznad površine nakon karantena biti iznimno skupo, velike središnje banke sve teže prikrivaju proizvodnju novca za potrebe država.

I dok neki ekonomisti ne vide u tome problem, štoviše nadaju se nastavku ovakvog trenda i nakon prolaska pandemije, drugi nisu oduševljeni rušenjem jednog od osnovnih pravila modernih ekonomskih sustava.

- Mislim da HNB nikako ne bi smio prijeći Rubikon i početi s novim eksperimentima za financiranje izvoza nakon što se situacija stabilizira u epidemiološkom smislu. Ovakav scenarij bit će poguban i poništiti podjelu poslova između monetarne i fiskalne vlasti. HNB je do sada odlično radio posao, opravdano je kupio državne obveznice po izbijanju epidemije da stabilizira obvezničko tržište u kratkom roku, ali istina, mogao je to možda bolje komunicirati i trebao bi iskomunicirati do kuda je spreman ići s time u budućnosti, a da ne naruši svoje ciljeve. Ukazano povjerenje ECB-a i pruženi valutni swap, te mogućnost pristupa još moćnijim instrumentima likvidnosti u sklopu ERM II, nikako se ne bi smjelo riskirati novim monetarnim eksperimentima. Hrvatska nije eurozona i SAD, isti instrumenti koje koriste njihove središnje banke ne mogu se replicirati u Hrvatskoj jer je Hrvatska mala i otvorena ekonomija s beznačajnom valutom u regionalnoj, a kamoli svjetskoj monetarnoj hijerarhij - upozorava Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti.

Mišljenja su vrlo podijeljena u ovom pogledu. Jedan tabor, u velikoj mjeri inspiriran Modernom monetarnom teorijom smatra da nema nikakvih posebnih prepreka štancanju vlastite valute u svrhu financiranja države pogotovo u uvjetima nepostojeće ili niske inflacije, dok drugi strahuje da će inflacija prije ili poslije uslijediti i izmaknuti kontroli, ali i od uobičajene nezajažljivosti države kada jednom namiriše mogućnost proizvodnje novca po potrebi. Ipak, kriza je već natjerala mnoge središnje banke na pomicanje granice i sada je pitanje hoće li ta granica biti vraćena kada kriza prođe ili ne.

image
Dajte da radimo
foto