Investicijsko tržište polarizira se na ultrarizično i ultrakonzervativno. Još prevladava sklonost ulaganju u sigurne instrumente poput državnih obveznica, ali buja interes ulagača za proizvode koji donose velike prinose, poput kriptovaluta
Iako je i dalje najčešći oblik investiranja u Hrvatskoj čuvanje novca u madracu ili u najboljem slučaju kupnja nekretnina, čini se da su Hrvati u prethodne dvije godine u velikom broju otkrili i druge oblike investiranja. O. K., možda se i čini da gotovo svaki drugi konobar misli da je Vuk s Wall Streeta jer ulaže s pomoću raznih aplikacija u kriptovalute, ali fondovski menadžeri primjećuju sve veći broj i ozbiljnijih ulagača koji žele diverzificirati svoje investicijske potencijale, neki s više rizika, drugi s manje, ali u svakom slučaju imovina u koju ulažu buja! I ne traži se samo dionica domaćeg telekoma, ulagački potencijal je cijeli svijet.
Predvodnici prinosa
Kako su primijetili u Erste Asset Managementu, u Hrvatskoj još uvijek prevladava sklonost ka ulaganju u sigurne instrumente kao što su državne obveznice, kao i klasičnu štednju, što pokazuje da ulagači i dalje preferiraju sigurnost bez nominalnog prinosa. No istodobno, kažu, na tržištu postoji interes za ulaganje u ultrarizične proizvode koji nose velike prinose kao primjerice kriptovalute, tako da se tržište polarizira na ultrarizično i ultrakonzervativno. Najveći prinos ostvarili su, poručuju, fondovi koji ulažu na globalnim tržištima, dominantno tržište SAD-a. Razvijena tržišta predvode u prinosima jer se nakon šoka i koronakrize najbrže oporavljaju na krilima monetarnih i fiskalnih poticaja.
– Očekujemo rast interesa za dioničke i mješovite fondove kao jedinu pravu alternativu na uređenom, kontroliranom i nadziranom tržištu – istaknuo je Ozren Iljadica, voditelj prodaje, marketinga i odnosa s javnošću u Erste Asset Managementu.
U Intercapitalu pak ističu da su proteklu godinu, prema prinosima, obilježile dioničke strategije. Njihov ETF vezan uza SBI TOP indeks, vezan uz Ljubljansku burzu, apsolutni je rekorder sa svojih 45,55 posto ostvarenog prinosa u 2021. godini. Dionički UCITS fondovi su također imali iznimno dobru godinu, s ostvarenih više od 20 posto prinosa.
Pomoć robosavjetnika
No, ono što je najzanimljivije: prošlu je godinu, kažu, obilježio rast apetita za rizik. S obzirom na snažan globalni gospodarski rast te visoke prinose rizičnijih strategija, primijetili su i veliki interes za dioničke i mješovite fondove, pa su kako je ponuda rasla dodavali i nove, inovativne proizvode koji su privukli mnogo ulagatelja, ponajprije fond InterCapital Global Technology kao fond s jedinstvenom strategijom ulaganja u globalne tehnološke kompanije.
– Potkraj 2020. pokrenuli smo prve ETF-ove na domaćem tržištu za koje sa zadovoljstvom možemo reći da su zaživjeli među investitorima koji traže najjednostavniji i najefikasniji način za ulaganje u najbolje domaće i slovenske kompanije – rekao je Marko Bogdan, voditelj distributivnih kanala u Intercapitalu.
A taj je fond za upravljanje imovinom na pojačan interes građana za različitim investicijskim kanalima odgovorio vlastitim robosavjetnikom pod imenom Genius.
– Aplikacija približava investiranje svima, bez obzira na razinu znanja i informiranosti o tržištima kapitala. Svaki klijent dobije personalizirani portfelj fondova u skladu sa svojom tolerancijom prema riziku i u njih ulaže jednokratno ili mjesečnim uplatama. Svojim jednostavnim i otvorenim pristupom prema klijentima vjerujemo da će Genius tek dati svoj doprinos u rastu financijske pismenosti i dostupnosti ulaganja za naše sugrađane – smatra Bogdan.
Doprinos optimizmu
Fond Privredne banke Zagreb Eurizon Asset Management Croatia na sličnom tragu navodi da su u protekloj godini, s obzirom na snažan postpandemijski oporavak ekonomija, odnosno poduzeća i njihova poslovanja, dionice i dionički financijski instrumenti, odnosno proizvodi koji imaju veći udio dioničke izloženosti u strukturi imovine, bilježili porast interesa naših ulagatelja. Riječ je o mješovitim i dioničkim fondovima.
'Među tradicionalnim vrstama imovine dionice, odnosno dionička tržišta, 2021. godine imale su izvrsne prinose, s tim da regionalna dionička tržišta nisu zaostajala za razvijenim zapadnim tržištima, već su dapače pojedina imala i bolje prinose. Postpandemijski oporavak ekonomija, odnosno poduzeća i njihova poslovanja, uz visoku likvidnost financijskog sustava, izostanak strožih epidemioloških mjera i još uvijek relativno niske prinose konzervativnijih vrsta imovine, pridonio je optimizmu i dobrim prinosima dioničkih tržišta', stoji u odgovoru iz tog fonda.
Vrlo dobra odluka
Uz niske kamatne stope, fiskalna davanja i programe potpora koje su vlade provodile tijekom godine, u 2021. fokusirali su se, napominju u HPB Investu, na dionička tržišta u SAD-u i Europi. U SAD-u to su bile dionice snažnih kompanija iz tehnološkog te sektora kibernetičke sigurnosti. Izložili su se i kompanijama iz sfere proizvodnje te prodaje proizvoda široke potrošnje, komunalnih usluga i energetike, tj. sektora koji povijesno bilježe snažan rast u vremenima visoke inflacije. Američki dionički indeks S&P 500 u prošloj godini rastao je oko 27 posto, europski DAX gotovo 16 posto, a hrvatski CROBEX 20 posto, tj. 22 posto ako uključimo i reinvestirane dividende, što potvrđuje da se izloženost prema dionicama pokazala kao vrlo dobra odluka.
'Kako bismo diverzificirali portfelj i time smanjili rizik, određeni dio izloženosti činili su tematski ETF-ovi. Na kraju, unatoč slabijem performansu obveznica dionička tržišta zabilježila su rekordnu godinu te su prinosi naših dioničkih i mješovitih fondova bili na zadovoljavajućim razinama', stoji u odgovoru koji potpisuje Jurica Rodeš, fondovski menadžer HPB Investa.
Očekivani pritisci
A što su očekivanja u ovoj godini, odgovorili su nam iz Zabe. Prema njihovom odgovoru, tijekom 2022. godine u fokusu investitorske javnosti bit će daljnji razvoj pandemije, čiji bi utjecaj na globalno gospodarstvo trebao jenjavati, a za tržišta mnogo će važniji biti odgovor najvećih središnjih banaka na inflatorne pritiske. Njezini fondovski menadžeri smatraju da će očekivani snažan makroekonomski rast na najvećim svjetskim tržištima u sljedećoj godini pozitivno utjecati na dionička tržišta. Inflacija će i dalje biti glavna tema tržišnih sudionika, a važno je naglasiti, ističu, da umjerena i očekivana inflacija također pozitivno utječe na dionice. Ovisno o razvoju pandemije te posljedično kretanju stope inflacije očekuje se da će i središnje banke prema potrebi prilagođavati svoju monetarnu politiku. Na obvezničkim tržištima još pozornije će se pratiti stopa inflacije jer njezine visoke stope negativno utječu na obveznice. Relativno visoke stope inflacije djelomično su ugrađene u trenutačne cijene, ali moguća dodatna negativna iznenađenja odnosno više stope inflacije od očekivanih stvarat će negativan pritisak.
– Općenito, umjerena inflacija i dobri makroekonomski pokazatelji poticajno će djelovati na glavne dioničke indekse. Na rezultate pojedinih sektora utjecat će brzina stezanja monetarne politike. U uvjetima više inflacije od očekivanog i bržeg stezanja više će profitirati value sektori kao što su energetski i financijski, a u suprotnome više će profitirati growth sektori kao što je tehnološki. Očekujemo da će kvalitetne kompanije, bez obzira iz kojeg su sektora, nastaviti ostvarivati dobre prinose. Niski prinosi na obveznicama i niske stope na depozite nastavit će poticati potragu investitora za drugim oblicima ulaganja, među ostalim i u dioničke fondove – poručuju iz Zabe.
Izvrsna zaštita, ali…
Rodeš iz HPB Investa je na istom tragu kao kolege iz Zabe. On kaže da, povijesno gledajući, u doba inflacije dionice predstavljaju izvrsnu zaštitu, no ne u svim sektorima. Na dioničkim tržištima, naročito u SAD-u, moguće je primijetiti izlazak iz pozicija takozvanih growth te ulazak u value dionice. Također, investitori se sve više okreću kompanijama koje nisu cikličke, kao u sektorima proizvoda široke potrošnje, gdje kompanije veće troškove prebacuju na krajnjega kupca, čime zadržavaju profitabilnost. Među cikličkima, tu su nekretnine, čije cijene kao i cijene najmova rastu u vrijeme inflacije, a ista logika stoji iza kompanija u energetskom sektoru.
– Zlato je standardni hedge protiv inflacije, a sve veću ulogu danas igraju i kriptovalute, kojima zbog niske regulacije valja pristupati s velikim oprezom – poručio je Rodeš.
A Bogdan iz Intercapitala prilično je jasan, s pojavom inflacije investiranje postaje važnije nego inače. Idealno, trebalo bi investirati sva slobodna sredstva jer stopa inflacije umanjuje kupovnu moć novca koji stoji na računu. Također, inflacija dovodi do zaokreta u politikama centralnih banaka pa se i odgovori koji su vrijedili prije dvije, tri ili pet godina mijenjaju.
– U ovim okolnostima smatramo da su obveznice pod pritiskom jer svaka restriktivna mjera središnje banke negativno utječe na cijenu obveznice. S dioničke strane izbor je mnogo bolji. U teoriji, najbolji izbor za investiranje bile bi kompanije koje imaju veliku moć prebacivanja rasta troškova na kupca, tj. zadržavanja profitnih marži unatoč rastu cijena inputa. No, smatramo da je danas situacija ponešto kompleksnija, zbog neujednačenih politika ključnih središnjih banaka, različite strukture gospodarstva, zaostajanja pojedinih dioničkih tržišta u oporavku te, u konačnici, epidemiološke situacije. Što se tiče dionica, pozitivniji smo na Europu i Japan, a posebno SEE regiju. Također, vjerujemo da će ciklički sektori poput financija i energetskog sektora i dalje donositi bolje povrate, posebice u kombinaciji s brzorastućim sektorima poput tehnologije te defenzivnijim poput telekomunikacija i zdravstva – zaključio je Bogdan.