15. rujan 2021.

Nakon objave podatka o inflaciji u SAD-u, slijedi li nam tapering i povećanje kamatnih stopa?

Stigao je vrlo važan podatak - američko ministarstvo rada objavilo je podatak o inflaciji za prethodni mjesec, piše konzultant Hrvoje Serdarušić na svom blogu čiji tekst prenosimo u cijelosti. Ona je iznosila 5,3 posto na godišnjoj razini. Ekonomisti su očekivali da će inflacija kroz Indeks potrošačkih cijena (CPI) biti preko 5 posto (5,3 posto prema Reutersu, 5,4 posto prema izvoru sa CNBC-a). Ovaj podatak utječe na odluku FED-a o usporavanju kupnje vrijednosnica, koje je poznato pod nazivom tapering. Potonji, opet, može utjecati na ključne kamatne stope u sljedećoj godini.

Slijedi li nam tapering i povećanje kamatnih stopa?

Dužnosnici FED-a izjavili su da su pažljivo motrili inflaciju, no da smatraju kako će ovogodišnji rast biti kratkotrajan te da se dogodio zbog faktora koji će uskoro nestati. Navode zastoje u lancima dobave, manjak ključnih proizvoda poput poluvodiča te pandemijsko povećanje potražnje za dobrima kao najveće doprinositelje, koji će nakon nekog vremena pasti na normalne razine.

No, je li sve kako tvrdi FED? Neki ekonomisti, poput Mohameda El-Eriana, govore da se prostor FED-a da pokrene tapering skraćuje. Nadalje, ako se radi o efektima koji bi trajali oko dvije godine, onda to nisu tranzitorni, odnosno kratkoročni efekti. No, El-Erian također naglašava da 'vatrena moć' američkih fiskalnih i monetarnih vlasti nije nešto što možemo zanemariti. Po mom mišljenju, on ispravno procjenjuje kako inflacija nije toliko kratkoročna kako se opisuje. Što će i hoće li FED nešto učiniti po tom pitanju, ostaje vidjeti.

Kako tapering može utjecati i na nas?

Prošli je tjedan američka ministrica financija Yellen objavila kako bi SAD mogao bankrotirati u listopadu. Naime, stanje računa američke riznice palo je na nešto iznad 200 milijardi, s 1600 milijardi prošle godine.

Sve se ovo događa uoči 15. rujna, datuma koji se u ekonomskoj povijesti smatra početkom Velike recesije iz 2008. On je vezan uz kaskadne događaje koji su uslijedili nakon bankrota velike investicijske kuće Lehman Brothers. Velikoj recesiji prethodila je kriza drugorazrednih kredita (subprime crisis) iz srpnja 2007. koja se protegnula do 2010. Sve se potom prelilo u tzv. Europsku dužničku krizu. Ona je počela krizom na Islandu, a kulminirala je s Grčkom. Iako se smatra da je Velika recesija smatra završila 2009., nastali problemi ostali su unutar EU sve do 2012., a u Hrvatskoj i dulje!

Kad bi se FED odlučio za tapering, to bi moglo značiti povećanje temeljnih kamatnih stopa u 2022. Njihovo povećanje bi smanjilo vrijednost poduzeća na burzi i utjecalo bi s velikom vjerojatnosti na smanjenje burzovnih indeksa. Sukladno poučku iz 2008. i spojenim ekonomskim posudama, prije ili poslije bi se to prelilo i u Hrvatsku. Ako želite biti spremni na ovakve ili slične događaje u budućnosti, kontaktirajte me ili provjerite kakve kamatne stope vaše poduzeće trenutno zaslužuje na tržištu.