Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate 'Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019.'. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodarstava svijeta te je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu što je najveći pomak u regiji koji je neka zemlja napravila.
- Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanja Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske - istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme, toji u priopćenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Da bi prosperirala, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključnog čimbenika njihovog uspjeha. Indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja za poboljšanja i pratiti napredak.
Metodologija se temelji na analizi 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.
Ukupni broj indikatora je 103, a udjel 'čvrstih' statističkih indikatora iznosi 70 posto dok se 30 posto indikatora odnosi na pokazatelje dobivene istraživanjem mišljenja gospodarstvenika. Stoga ukupni rang znatno manje ovisi o percepciji, a više o statističkim pokazateljima. Ovim istraživanjem obuhvaćeno je 99 posto svjetskog BDP-a i 94% svjetske populacije.
Ovogodišnje izvješće posebnu pažnju usmjerava na brigu o okolišu koja postaje bitna za održivi rast gospodarstva zemlje. Fokus je stavljen na klimatske promjene koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju zbog ekstremnih vremenskih promjena te zagađenje okoliša, korištenje obnovljivih izvora energije i dostupnost pitke vode.
Singapur je ove godine najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska, Švicarska, Japan, Njemačka Švedska, Ujedinjeno kraljevstvo i Danska.
Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći pomak ostvarili smo u stupu makroekonomske stabilnosti gdje smo na 43. mjestu što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Također smo u odnosu na prošlu godinu bolje rangirani u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.).
U odnosu na prošlu godinu bilježimo pad u stupu institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustav (63.), poslovne dinamika (101.) te kapaciteta za inovacije (73.).