Korona i biznis
09. veljača 2020.

Nedeljko Štefanić: Ako se može urediti funkcioniranje tvornice, može se urediti i gospodarstvo

Iako je Europska komisija tražila od Ministarstva gospodarstva da joj dostavi nacionalnu platformu za digitalizaciju industrije Hrvatske, to nikad nije učinjeno jer je Vlada nije ni prihvatila. Novu strategiju razvoja ‘Improve Croatia‘ dajem na raspolaganje Vladi

Dr. sc. Nedeljko Štefanić profesor je u trajnom zvanju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te autor projekta '100 pametnih tvornica' koji je njegova tvrtka Culmena pokrenula prošle godine radi digitalizacije poslovnih procesa te uvođenja 'lean' i 'green' menadžmenta. Sva ta tri cilja koje poduzeća koriste kako bi se prilagodila industrijskoj revoluciji 4.0 mogu se primijeniti i na gospodarstvo, tvrdi Štefanić. Stoga je osmislio projekt 'Improve Croatia' i metodologiju koja bi, ako je Vlada RH prihvati, mogla biti razvojna strategija hrvatskoga gospodarstva. O svojoj viziji, za koju tvrdi da bi omogućila razvoj i revitalizaciju industrijske proizvodnje, smanjila zaostajanje Hrvatske za najrazvijenijim zemljama, otvorila nova radna mjesta i zaustavila iseljavanje, razgovarali smo s ovim inovatorom i vizionarom koji je oko sebe okupio tim mladih stručnjaka s raznih područja.

Kako napreduje projekt '100 pametnih tvornica'?

– Projekt je počeo u rujnu prošle godine s idejom da pomogne poduzećima u provođenju digitalne transformacije poslovanja. Postavili smo nekoliko ciljeva. Prvi je sagraditi veći broj pametnih tvornica za malo, srednje i veliko poduzetništvo kako bi im se osigurala pozicija na europskom i svjetskom tržištu na kojima će se prodavati proizvodi prema zahtjevima četvrte industrijske revolucije. Drugi je cilj poticati poduzeća da se razvijaju i da se koriste modelima i tehnologijama karakterističnima za pametne tvornice. Treći – i prema mojemu mišljenju najvažniji – cilj jest poticati razvoj znanja i vještina zaposlenika koji će raditi u pametnoj tvornici i pametnom poduzeću. Za taj proces razvili smo metodologiju s pomoću koje tvornice mogu digitalizirati svoje procese. Sto tvornica odabrano je zato što smatramo da se treba okupiti kritična masa transformiranih poslovnih subjekata jer se tada potencijali sinergijski pojačavaju i gospodarstvo počinje rasti. Sve to kumulativno će djelovati na rezultate industrijske grane u kojoj se nalaze, a tako i na gospodarstvo u cjelini. Vlada je poduprla projekt '100 pametnih tvornica' i uvrstila ga kao jedan od naših izvoznih inovacijskih proizvoda, na što smo posebno ponosni, ali na poduzećima je da pronađu sredstva kako će to provesti. Postoje sredstva fondova EU koja se mogu utrošiti u tu svrhu, ali dio troškova mora snositi samo poduzeće.

Je li se projekt 'Improve Croatia', za koji tvrdite da može transformirati gospodarstvo i društvo u cjelini, razvio iz projekta razvoja i digitalizacije poduzeća?

– Da. Naziv krovnog projekta jest 'Improve Croatia', odnosno 'Unaprijedimo/poboljšajmo Hrvatsku'. Pri tome mislim na sve subjekte u gospodarstvu i u javnom sektoru, na sve koji čine hrvatsko društvo i hrvatsku realnost. Projekt se sastoji od tri strateška smjera: 'lean' Hrvatska, digitalna Hrvatska i 'green', odnosno zelena Hrvatska. Europa je objavila akcijski plan 'High-tech Strategy 2020' čiji je glavni cilj osnažiti suradnju između znanosti i industrije radi unaprjeđenja inovacijskog razvoja društva na području industrije, klime, energije, mobilnosti, sigurnosti i komunikacija. Kao jedan od prioritetnih projekata tog akcijskog plana jest projekt industrije 4.0. To je odgovor na ubrzani znanstveno-tehnologijski razvoj društva koji otvara nove mogućnosti inteligentne proizvodnje i digitalnoga gospodarstva, nalažući razvoj novih ekonomskih modela i društvenih odnosa. Provedbom projekta 'Improve Croatia' mogu se pokrenuti potencijali našeg društva koji će uspješno odgovoriti na zahtjeve novoga, digitaliziranog tržišta. Svako zaostajanje u primjeni digitalnih tehnologija i transformacija može nas dovesti na začelje ljestvica koje prate uspješnost neke zemlje.

Zašto su upravo ta tri smjera – 'lean' menadžment, digitalizacija i zeleni menadžment – važna za razvoj gospodarstva?

– S pomoću 'lean' menadžmenta možete urediti tvornicu i poboljšati procese, ali i povećati motivaciju zaposlenika, optimirati procese. Krajnji je zadatak povećanje produktivnosti poduzeća. To je najbolja svjetska menadžerska metodologija čija primjena omogućava rast produktivnosti, smanjenje troškova, brže vrijeme isporuke, višu kvalitetu proizvoda i procesa, kraće vrijeme proizvodnje, a sve se to može realizirati u roku od šest mjeseci od početka uvođenja. I cijelo gospodarstvo može se transformirati i postati konkurentno. Ako usporedimo slovensku i hrvatsku prerađivačku industriju, u slovenskoj radi 24 posto manje zaposlenika nego kod nas, stvaraju pedeset posto veću bruto dodanu vrijednost i imaju sto posto veću produktivnost. Svaka zemlja sebi izabire koju će industrijsku granu razvijati, ali one industrijske grane koje su u Hrvatskoj opstale ne donose dovoljno veliku bruto društvenu vrijednost. Nemamo automobilsku industriju, proizvodnju računala i druge industrijske grane koje stvaraju proizvode visoke dodane vrijednosti, stoga se ne stvaraju mreže dobavljača koji te industrije opslužuju.

Cijeli intervju možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju LIdera.