16. lipanj 2020.

Neki novi klinci: 71 posto ih štedi, kupuju provjerene skupe stvari, a skoro svi su zabrinuti za financijsku budućnost

Prvo istraživanje o financijskoj pismenosti u Hrvatskoj pokazuje da je 92 posto hrvatskih tinejdžera zabrinuto za financijsku budućnost.   

Rezultati istraživanja pokazuju da su tinejdžeri u uzorku financijski pismeniji u odnosu na ostatak tinejdžerske populacije u Hrvatskoj

Hrvatska udruga banaka i Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje, po prvi su puta u Hrvatskoj proveli istraživanje o financijskoj pismenosti tinejdžera koje pokazuje njihovo dobro znanje i ponašanje, ali loše stavove prema novcu; 92 posto je zabrinuto za svoju financijsku budućnost pa je pozitivno da ih 85 posto misli da trebaju učiti o novcu.

Istraživanje je provedeno s učenicima u dobi od 13 do 19 godina, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika, a mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i stavovi prema novcu. Istraživalo se i kakvi su njihovi financijski ciljevi i što ih najviše brine u budućnosti, te kolika je financijska uključenost tinejdžera. U istraživanju su sudjelovali učenici škola u kojima je Štedopis provodio aktivnosti financijske pismenosti, te je ovo istraživanje ujedno i evaluacija provedenih edukativnih programa Štedopis u posljednje tri godine.

Rezultati istraživanja pokazuju da su tinejdžeri u uzorku financijski pismeniji u odnosu na ostatak tinejdžerske populacije u Hrvatskoj (istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj financijske pismenosti PISA 2012.),što potvrđuje da financijska edukacija povećava razinu financijske pismenosti. 

image
Rezultati istraživanja financijske pismenosti mladih
foto

Financijsko ponašanje tinejdžera pokazuje da ih 71 posto štedi, te da 83 posto tinejdžera odluku o kupnji skupljih uređaja (mobitela, računala) donosi na temelju provjerenih neovisnih informacija. Najviše štede gimnazijalci (75%) oni u prvom razredu srednje (77%) kojima je 15 godina (78%), iz sjeverne Hrvatske (75%) i iz manjih mjesta do 3.000 stanovnika (73%).

Veću odgovornosti pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji dobivaju džeparac (njih 85%), dok od onih koji ne dobivaju džeparac, čak 36% ne zna s kojim iznosom novca mjesečno raspolažu, odnosno koliko troše. Tinejdžeri najviše troše na izlaske (62%) i hranu u školi (62%) ili pekarnici (50%); na odjeću/obuću (40%), te kozmetiku (32%).

„Upravljanje novcem u tinejdžerskoj dobi je jako važno jer mladi na taj način uče kako kvalitetnije upravljati novcem, stječu ispravnije navike i odgovornije se ponašaju prema novcu“, izjavio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.