Kada su prošle godine alžirski investitori raskinuli ugovor o gradnji bolnice vrijedne čak 56 milijuna eura, pogodili su cijeli niz europskih građevinskih kompanija koje su radile na tom vrijednom projektu, među njima Tehniku i Ingru. Alžir je Ingrino tradicionalno tržište, na kojem je poslovala 40-ak godina, stoga joj je projekt unutar te bolnice 'težak' 10,1 milijun eura trebao dati prijeko potrebnu financijsku injekciju i vratiti barem malo izgubljenog tržišta i ugleda. Posao je trebala odraditi s Tehnikom kao partnerom, još jednim građevinskim poduzećem koje već dulje pleše na ivici stečaja. No zbog gubitka tog posla obje su tvrtke prošlu godinu završile u debelom minusu. Ingri su prihodi u odnosu na 2018. godinu pali za 37 posto, Tehnici za 46,33 posto, a veliko je pitanje kako će te dvije kompanije nastaviti poslovati.
Dobro je dok BDP raste
Hrvatski građevinski sektor raste, a Ingra i Tehnika kao poduzeća s problematičnom likvidnošću i nedostatkom radne snage u investicijskim projektima na domaćem terenu nemaju šanse. Pogotovo ne u onima koji se sufinanciraju iz EU fondova. Upravo su te investicije, a u suradnji naravno s cijelim turističkim sektorom i trgovinom na malo, 'povukle' BDP, koji je u 2019. iznosio 2,9 posto. Možda nije ono što smo očekivali, ali je blagi rast, a dok je rast – dobro je.
Da nema straha od potresa na tržištima zbog koronavirusa, očekivanja od 2020. bila bi slična, konzervativni rast na krilima turizma, osobne potrošnje i trgovine, kao i na investicijama koje financira EU novac. Rasla bi i domaća poduzeća, neka brže, neka sporije, neka nikako, ali općenito – zadržao bi se status quo, koji mnogi poduzetnici ne podržavaju jer on znači nedostatak reformi. A dok raste BDP, makar i tako blago, hrabrih reformi kakve gospodarstvenici traže i očekuju neće biti, pogotovo ne u godini izbora. Isto je tako teško očekivati da bi uz takav 'blagi' BDP, dinamičnije rasli prihodi kompanija.
One koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi rasle su prošle godine tek oko tri posto, a EBIT marža blago im je pala – sa 6,2 posto na 6,1 posto. Neke su kompanije prošle i bolje, neke i gore, a uvjerljivi pobjednici su start-up-ovi koji su rasli stopama o kojima konzervativne kompanije mogu samo sanjati. Tako je Nanobit, koji jest doduše na tržištu 11 godina i koji se bavi proizvodnjom videoigara, bilježi rast od impresivnih 50 posto te 2019. završava s prihodom od 220 milijuna kuna i titulom najvećega hrvatskog IT izvoznika.
Korona virus i proizvodnja
I izvoz je rastao prošle godine i to stopom od 5,7 posto. Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u 2019. godini iznosila je 114,1 milijardu kuna, dok je uvoz dosegnuo 184 milijarde kuna, što je 4,4 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Najviše je povukla prerađivačka industrija, čak 90,6 posto ukupnog izvoza, koja je zabilježila rast od 6,6 posto u odnosu na godinu prije i to ponajviše zbog izvoza gotovih prehrambenih proizvoda i farmaceutskih proizvoda. Što se izvoza tiče, najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. Dakako treba pratiti što će se događati s koronavirusom i industrijskom proizvodnjom u Njemačkoj.
U prošloj je godini tako pala i prerađivačka industrija – za 0,3 posto. Najveći pad u toj djelatnosti bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava – 32,6 posto, što je posljedično povezano s problemima u Uljaniku i 3. maju, a pad u proizvodnji rafiniranih naftnih derivata od 23,8 posto usko je vezan uz višemjesečni remont Inine rafinerije u Rijeci. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rasla je pak 7,5 posto, proizvodnja prehrambenih proizvoda za 3,7 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda za 2,3 posto, farmaceutskih proizvoda i pripravaka za 4,7 posto, a proizvodnja namještaja za 8,8 posto.
A kad smo se već dotakli brodogradnje, koja je utjecala na preskroman rast industrijske proizvodnje u 2019., treba napomenuti da je zbog te djelatnosti ipak nešto raslo, a to su državne potpore. One su u prošloj godine iznosila 14,8 milijardi, a godinu prije bile su za 2,3 milijarde kuna manje ili za 18,8 posto, na što je utjecalo plaćanje jamstava za brodogradilišta u Puli i Rijeci. Država se i dalja ponaša kao pijani milijarder, samo bez pokrića.
Cijelu analizu što je u 2019. godini rsalo i palo možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju LIdera