Danas Hrvatska uvozi čak 70 posto plina iako je prije dvadesetak godina sama pokrivala upravo toliki postotak svojih potreba. Ne samo što smo u međuvremenu prestali dovoljno ulagati u vlastite izvore plina, kojih, da se dobro eksploatiraju, ima za dvjesto mirnih godina, već nismo ulagali ni u skladišta plina, zbog čega smo postali ovisni o saveznicima i prijateljima na turbulentnom tržištu. Drugi je ključan problem i potpuno nesnalaženje svih aktera na slobodnom tržištu energije
Da bi pomogla kućanstvima s najnižim primanjima koja su zatekle nove, visoke cijene plina, njemačka vlada izdvojit će čak 130 milijuna eura. Samci s nižim primanjima dobit će od države ček s iznosom od 135 eura, kućanstva s dvije osobe 175 eura, a za svaku dodatnu osobu visina isplate državne subvencije za preskupi plin povećat će se za 35 eura. Njihova je vlada bila široke ruke pa je odlučila izaći u susret i onima koji nisu najugroženiji u društvu prema imovinskom cenzusu ukinuvši dodatak koji svi građani plaćaju s računom za plin – onaj za podršku obnovljivim izvorima energije, što je itekako zaboljelo Zelenu stranku, koja je dio vladajuće koalicije u toj zemlji.
I vlada Borisa Johnsona u Ujedinjenom Kraljevstvu našla je način kako građanima ublažiti udar zbog skupljeg plina, ali i drugih energenata, pa je smislila tzv. energetske popuste. Britanska kućanstva mogu dobiti i do 350 funti popusta na cijene struje i plina, a cijela se shema naziva 'Popusti za tople domove' ('Warm Homes Discount Scheme'). Francuska se pak vlada odlučila za energetske čekove svojim građanima. Gotovo šest milijuna francuskih kućanstava s primanjima manjima od dvije tisuće eura na mjesec dobilo je još u siječnju ček od 100 eura kako bi lakše podnijela visoke troškove plina. Predsjednik Emmanuel Macron ne želi se kockati ni sa kakvim socijalnim nemirima u vezi s inflacijom i povećanim cijenama energenata uoči izbora koji se održavaju u travnju, a dio odgovornosti putem povećanih poreza preuzet će i državna poduzeća, kako ona koja proizvode struju, tako i ona koja uvoze plin.
Mađari nemaju problema
Slično kao i u Španjolskoj, čija je vlada morala sniziti neke poreze kako bi odgovorila na povećanje cijene plina (premda njihov plin uglavnom dolazi iz sjeverne Afrike), a istodobno je povećala poreze na tvrtke koje zarađuju na uvozu i distribuciji plina. Iako je državna blagajna u Grčkoj više prazna nego puna još od krize 2010. godine, vlada je odlučila pomoći građanima i otpisati im ukupno 400 milijuna eura duga za struju i plin. Dodatak za najranjivije društvene skupine od 150 eura za podivljale cijene energenata predstavila je nedavno i slovenska vlada, jednako kao i Austrija. Mađarska, s druge strane, uopće nema takve probleme, cijene plina i prazna skladišta u toj zemlji uopće nisu tema. Ona plina ima, a ima i prijateljske odnose s Kremljom. No, za razliku od Mađarske, previsoke cijene plina za europotrošače stavile su odgovor na tu krizu u vrh europske političke agende. Kao da EU nema dovoljno problema nakon pandemije, nego se sad i cijeli Bruxelles i svaka zemlja EU za sebe moraju dobro zapitati je li došao kraj ere jeftinog plina u Europi i moramo li se na to svi mi na Starom kontinentu napokon naviknuti?
Sve se to naravno prelilo i na Hrvatsku, s obzirom na to da smo dio integriranoga europskog tržišta. Hrvatska već desetljećima proizvodi svoj plin i sve do 2000-tih u taj se segment dosta i ulagalo. No, naravno, samo domaći izvori nisu bili dovoljni, ali su, prema Liderovim izvorima, navodno pokrivali 70 posto godišnje potrošnje. Osim toga, još je davne 1991. potpisan dugoročni sporazum o uvozu plina s Rusima koji se, podsjeća Branko Radošević, direktor u Crodux Energetici, naprosto nije produljio.
– Hrvatska je tako u jednom trenutku povukla dva poteza koja su nas izložila situaciji kakva je danas: zapostavili smo domaću proizvodnju i odrekli se ugovora s Rusima – istaknuo je Radošević.
Danas, 20-ak godina kasnije, Hrvatska uvozi čak 70 posto plina, s tendencijom daljnjeg rasta. Ne samo da se ne ulaže dovoljno u vlastite izvore plina, kojih navodno, da se dobro eksploatiraju, imamo za 200 mirnih godina, već nismo ulagali ni u skladišta plina, pa smo postali ovisni o saveznicima i prijateljima na turbulentnom tržištu, koje je prošle godine eskaliralo. Naša vlada, kao uostalom i mnoge druge vlade u Europi, traži rješenje i do kraja ovog mjeseca trebale bi biti predstavljene mjere kako ublažiti plinsku krizu za najranjivije. Zasad je poznato tek da će se smanjiti PDV na obračun plina, pa će i to utjecati na konačnu visinu računa. Ali i na proračun, što u svjetlu inflacije nikako nije dobra vijest.
Splet neočekivanih okolnosti
Što o svemu tome misle glavni akteri u plinskoj krizi u Hrvatskoj, u ovom tekstu nećete pročitati. U njemu neće biti ni izjava onih najotpornijih sugovornika koji o plinu javno govore već mjesecima, jer su se, ističu, već zakopali dovoljno duboko i preko pojedinih kanala im je sugerirano da manje pričaju?! U tekstu nema ni stajališta najvećih poduzeća koja se bave plinom u Hrvatskoj jer za njih, poručuju, nije dobro da budu pod reflektrima ove negativne, problematične priče. A negativna je svakako, za sve aktere.
No, u tekstu ćete pročitati koliko je "krivih" u cijeloj ovoj priči s plinom, i u Europi, i u Hrvatskoj te kako se moramo početi suočavati sa onim što smo si sami zakuhali. Zato brzo na kiosk po svoju tiskanu verziju Lidera ili se preplatite, sad je pravi čas da Postanete liderovac.