28. ožujak 2020.

Mali poduzetnici: Nemir poslodavcima stvaraju fiksni troškovi, a mjera za to još nema

U prvom redu plaće zaposlenika i najam poslovnih prostora, a zatim razne naknade i nameti udaraju na likvidnost malih poduzetnika, kojima je posao doslovno stao. A mjere koje bi im u tome pomogle još nisu viđene, osim što je ZAMP obećao da neće slati račune za ožujak

Osnivač i vlasnik TRCZ grupe​ Ivan Pehar, osim što prodaje polovne automobile, bavi se iznajmljivanjem svojih vozila pravnim subjektima, ali zbog koronavirusa ljudi ne samo da ne kupuju nikakva vozila nego mu je i većina poslovnih korisnika doslovno preko noći otkazala najam automobila. I druge su tvrtke u problemima kako ovo prebroditi i režu nepotrebne troškove. Kako je kopnio osnovni biznis i kako su se otkazivale rent-a-car narudžbe, tako se i Pehar zamislio treba li možda zaustaviti svoju investiciju koja je bila pred realizacijom, gradnju novog autosalona. Nije bilo druge, u posljednji je tren odustao od tog projekta, rizici su preveliki u ovom trenutku.

– Otkazuju se dogovoreni poslovi, novih kupaca nema, sve su investicije na čekanju, a krediti dolaze na naplatu. Od svih mjera koje sam dosad vidio ni jedna nije namijenjena mikropoduzetnicima, malim i srednjim poduzetnicima ili obrtnicima, sve kao da su pisane za velike sustave –​ konsterniran je Pehar koji se još nada da će Vlada smisliti neko spasonosno rješenje, a i da će virus brzo biti eliminiran.

Samo da ne ponove pogrešku

Petar Lovrić, vlasnik i direktor agencije za privremeno zapošljavanje Kadus i predsjednik Udruge nezavisnih poduzetnika, također, kaže, zasad nije vidio ni čuo mjeru koja bi donijela prijeko potrebno olakšanje. Samo da ne ponove pogrešku iz prošle krize i ne saniraju samo javni sektor, a privatnike tko šljivi, upozorio je.

– Ako nam sad ne daju da se ukrcamo na brodove za utopljenike, nego nam samo bace pojaseve za spašavanje, nestat ćemo u nemirnome moru – slikovito je objasnio Lovrić i priznao da je i poslovanje njegove agencije u problemima već neko vrijeme, otkako se epidemija koronavirusa proširila na Stari kontinent.

​Sezonci i drugi privremeni radnici odmah su stavljeni na čekanje, što je i njegovoj agenciji stvorilo velike probleme, zbog čega je bio prisiljen za plaće za veljaču uzeti pozajmicu.

– Ne sramim se to priznati, jednostavno nas je pojela nelikvidnost. Što će biti s plaćama za ožujak, ne želim sada ni misliti – rekao je Lovrić.

Posebno su zabrinuti na Jadranu. Za njih sezona počinje oko Uskrsa, u ovo vrijeme počinju pristizati turisti, počinju aktivnosti, pristiže prihod koji puni i džepove ljudi koji u turizmu rade i državnu blagajnu. Turista nema, pogotovo ne u Istri . Prevladava panika, što zbog virusa, što zbog bojazni da će ova godina za neke značiti kraj poslovanja.

---

– Kad bi sve bilo gotovo u mjesec dana, možda bismo uspjeli izvući sezonu, spasiti radna mjesta, ljude koji od turizma žive, ali sumnjam da ćemo uspjeti – pesimistična je Sabina Legović, vlasnica turističke agencije Sabina Travel iz Poreča.
Ima pet zaposlenih, za plaće će, kaže, biti, barem još nekoliko mjeseci, i to samo zbog njezina štednoga zimskog režima. Sad bi trebala početi sezona, a sve je stalo. Svi su otkazali sva putovanja, novih rezervacija nema, obrtna se sredstva smanjuju, a hladni pogon čeka.

– Zadužena, srećom, nisam, ali najam i režije za poslovni prostor moram platiti – rekla je Legović.

'Mali' troškovi, veliki strah

Nije korona utjecala samo na turističke objekte na moru, prazan je i hotel Dream u Velikoj Gorici, specijaliziran za putnike iz Zračne luke 'Franjo Tuđman'. Vlasnik hotela​ Darko Vranešić ističe da je prazan već neko vrijeme, a novih gostiju u najavi nema. Za plaće će se i zadužiti ako treba, kaže, jer ako ljudima sada da otkaz, kako će naći radnike kad posla bude bilo? To je velika dvojba i drugim ugostiteljima: dati ljudima otkaz i riskirati da im, kad se situacija smiri, nitko ne dođe raditi. Mjere koje su dosad predstavljene nisu loše, ali nisu ni rješenje, kaže Vranešić i dodaje kako bi bilo dobro da uz odgodu plaćanja poreza na dohodak i doprinose budu smanjeni i drugi fiksni troškovi kao što su ZAMP, HRT-ova pretplata i slično.

– Mi se tih troškova bojimo, kao i progona ako ih ne platimo na vrijeme – objašnjava Vranešić.

ZAMP je u međuvremenu reagirao i izišao ususret ugostiteljskim objektima, hotelima, restoranima, frizerskim salonima i drugim malim korisnicima odlukom da će im odgoditi izdavanje i slanje računa za ožujak.

Vranešić kaže da je platio dobavljače jer da ni njima nije lako, 'njih progone neki drugi proizvođači i uvoznici da njima plate svoje račune'. A progoni se opet one najslabije karike u lancu – male proizvođače, obrtnike, male i mikropoduzetnike. Oni su, žale se anonimno, suočeni sa zahtjevima dobavljača da predujmom plate repromaterijale koje su do pojave krize godinama nabavljali uz odgodu plaćanja od trideset ili šezdeset dana.

To im je, uz ostale teškoće s kojima se trenutačno susreću, velik udar na likvidnost. Za razliku od njih veliki takvih problema nemaju jer repromaterijal nabavljaju kvartalno i zaliha još imaju. Kako doznajemo u više velikih kompanija, iako se pojavljuju problemi s dobavom sirovina, prije svega zbog prošlotjednih zastoja u kamionskom prometu, dobavljači im nisu uvjetovali avansno plaćanje i nisu povisili cijene repromaterijala. Iz toga proizlazi da je u izvanrednim situacijama poput ove veličina itekako važna i da su na udaru zahtjeva za plaćanje sirovina unaprijed ponajprije mali proizvođači.

– Nije ni čudno, opravdan je strah dobavljača o mogućim problemima s naplatom od malih zbog novonastale situacije, ali dio te priče je i naša veličina te činjenica da zbog toga ne možemo postavljati bilo kakve uvjete – rekao je jedan poduzetnik.

Od čega živjeti?

U Hrvatskoj obrtničkoj komori već danima traje opsadno stanje. S obzirom na to da su ljudima sugerirali da ne dolaze, sva im je e-pošta zatrpana, a telefonske linije zauzete. Obrtnike od Prevlake do Savudrije, Kotoribe i Iloka zanima što učiniti i kako se spasiti.

Jedna od njih je i Ana Balić, vlasnica frizerskog salona Li Lu iz Zagreba, koja sa strepnjom prati vijesti i odluku o zatvaranju svih uslužnih djelatnosti u gradu. Neće se buniti, naravno da će poslušati preporuke i odluke Kriznog stožera. No ne može se, navodi, ne zapitati od čega će živjeti i ona i njezina zaposlenica kad klijentice ne budu smjele dolaziti.

– Mi u ovoj branši moramo isplatiti plaće zaposlenicima i platiti najam ako ne želimo za koji mjesec svi zajedno na burzu. I to ćemo možda i uspjeti, ako bude sluha, ali nitko ne govori što ćemo s kreditima i režijama za svoje nekretnine. Kako ćemo to platiti ako ne radimo i ne ostvarujemo baš nikakav prihod? Nadam se da za nekoliko mjeseci nećemo gledati scene deložiranja frizera, pedikera, kozmetičara i restorana iz vlastitih stanova i poslovnih prostora jer nismo platili račune za struju, odvoz smeća i HRT-ovu pristojbu te da će i državne institucije i banke imati razumijevanja – poručila je Balić.

Pitali smo i banke koliko će doista imati razumijevanja za poduzetnike i obrtnike, hoće li staviti na čekanje naplate kredita za poslovne korisnike, no ni jedna od njih šest kojima smo poslali upite nije odgovorila Lideru. Odgovor je stigao samo iz Hrvatske udruge banaka i u njemu stoji kako je ta institucija predložila niz gospodarskih mjera kako bi pomogla poduzećima pogođenima koronavirusom.

– U tijeku su sastanci predstavnika državne vlasti, HUB-a i ostalih relevantnih institucija te se dogovaraju najbolje metode i rješenja. Budući da je epidemija koronavirusa globalni problem i da nije poznato kad će se tržišta stabilizirati, svakako treba aktivno reagirati i zaštititi ekonomiju i hrvatsko gospodarstvo u cjelini – poručili su iz HUB-a.

Tvrtke za naplatu

Kako kaže Matija Arapović, predsjednik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja, i u tom je tijelu prihvaćeno da su vremena takva da se mora prihvatiti fleksibilniji model naplate.

– Važno je naglasiti da sve kompanije moraju nastaviti raditi i jednako tako moraju podmirivati svoje obveze. Naravno, ovakve specijalne tržišne uvjete nitko nije očekivao! Mi smo, kao tvrtke specijalizirane za naplatu, već spremni na rad u posebnim uvjetima i komunikaciju ćemo prilagoditi novonastaloj situaciji. Pozdravljamo državne modele koji će rasteretiti gospodarstvo tijekom trajanja krize – odgovorio je Arapović.

Nitko iz ove krize neće izaći neokrznut, ovo je Veliki rat naše generacije, pitanje je samo koliko će biti žrtava i kako njihov broj srezati na minimum. Vjerujemo Kriznom stožeru da nas dobro čuva, što dokazuje i progresija bolesti u Hrvatskoj u odnosu na onu u nekim drugim zemljama. Ali vjerujemo li institucijama i njihovim mjerama da će spasiti gospodarstvo, već je drugo pitanje.

Surađivala Aleksandra Brzić