Piše: Nikola Nikšić, Konter savjetovanje
Na Vladinoj sjednici u četvrtak najavljeno je uvođenje mogućnosti skraćenog radnog vremena kao nove mjere očuvanja radnih mjesta, koja bi se provodila u drugoj u polovici godine za tvrtke s više od deset zaposlenih.
Ako bi se za utvrđivanje stjecanja prava na taj poticaj koristili podaci iz cjelovite baze zadnjih javno dostupnih financijskih izvješća za 2018. za više od 130 tisuća poduzeća, 12,5 tisuća poduzeća ili 9,5 posto od ukupnog broja imalo je više od 10 zaposlenih prema satima rada. Radi se gotovo svim velikim i srednje velikim poduzećima, više od 65 posto malih i manje od 3 posto mikro. Izuzetno mali broj (3,3 tisuće od nešto manje od 120 tisuća) mikro poduzeća koje će zahvatiti ova poticajna mjera logičan je prema odabranom kriteriju i njegovoj graničnoj vrijednosti (broj zaposlenih - 11 i više).
Od 21 gospodarske grane prema NKD klasifikaciji, najveći 'dobitnik' bila bi prerađivačka industrija. Od 14,5 tisuća poduzeća iz te gospodarske grane čak 22 posto steklo bi pravo na potporu. Oni koji bi stekli to pravo, u 2018. su zapošljavali 215 tisuća radnika. To je gotovo 90 posto od nešto više od 241 tisuće zaposlenih u toj gospodarskoj grani, i 23 posto ukupnog proja zaposlenih u realnom sektoru RH (950 tisuća radnika).
Stjecatelji prava na potporu ostvarili su u 2018. nešto više od 166 milijardi kuna ukupnih prihoda, 93 posto ukupnih prihoda gospodarske grane (180 milijardi kuna) i 22 posto ukupnih prihoda RH (752 milijarde kuna). Unutar prerađivačke industrije, pojedinačni dobitnici bili bi proizvodnja metalnih proizvoda (NKD 25.), prehrambena (NKD 10.) i drvna industrija (NKD 16.), grupe djelatnosti u kojima bi 25 posto od ukupnog broja poduzeća steklo pravo na potporu, a time bi se 'pokrilo' nešto manje od 90 posto radnih mjesta i ukupnih prihoda tih grupa djelatnosti. Stjecatelji potpora iz te tri prerađivačke djelatnosti zapošljavali su u 2018. 10 posto (više od 90 tisuća) od ukupnog broj radnika RH i ostvaruju 8 posto od ukupnih prihoda RH (58 milijardi kuna).
Veliki hotelijeri iz grupe djelatnosti (NKD 55.) mogu se tretirati također kao dobitnici u podjeli ovih potpora prema odabranom kriteriju. Nešto manje od njih 400 dobilo bi potporu, a to je 11 posto ukupnog boja hotelijera. Zapošljavaju čak 90 posto radnika i ostvaruju nešto manje od 90 posto ukupnih prihoda te grupe djelatnosti. Inače, udio broja zaposlenih kod hotelijera koji bi stekli potporu ukupnom broju zaposlenih RH od 3,4 posto je četvrta rangirana vrijednost, iza trgovine (14 posto), prehrambene industrije (4,5 posto) i proizvodnje metalnih proizvoda (3,5 posto).
Suprotno hotelijerstvu, restorani i priprema hrane (NKD 56.) prošli bi loše. Svega 9,2 posto poduzeća iz te grupe djelatnosti (800 od nešto manje od 9 tisuća) steklo bi pravo na potporu. Oni koji bi stekli potporu zapošljavaju tek 50 posto ukupnog broja radnika iz te grupe djelatnosti i ostvaruju 50 posto ukupnih prihoda. Na ovakve niske udjele stjecatelja potpora u ovoj grupi djelatnosti utječe veliki broj mikro poduzetnika.
Promatrajući geografski, Grad Zagreb s 3.7 tisuća stjecatelja potpora od 44 tisuće svojeg ukupnog broja poduzeća (8,5 posto), nosi najveći udio (2,8 posto) u ukupnom broju poduzeća RH. Zagrebački stjecatelji potpora zapošljavaju 31,3 posto (nešto manje od 300 tisuća) ukupnog broja radnika realnog sektora RH i ostvaruju čak 42 posto ukupnih prihoda (nešto manje od 315 milijardi kuna).
Po županijama, tri županije (Varaždinska, Koprivničko – križevačka, Brodsko – posavska) mogu se prema udjelima stjecatelja potpora u broju poduzeća, broja radnika i ukupnim prihodima županija istaknuti kao nešto većim dobitnicima u odnosu na ostale. Udjeli stjecatelja u broju poduzeća iznose oko 15 posto, u broju zaposlenih i ukupnim prihodima u rasponu od 80 do 85 posto. Tri županije sa značajnijim manjim vrijednostima udjela u odnosu na prosjek RH su Ličko – senjska, Šibensko – kninska i Dubrovačko neretvanska. Kod njih udio stjecatelja u broju poduzeća iznosi oko 10 posto, a udjeli broja radnika i ukupnih prihoda oko 65 posto.
U očitavanju prethodno navedenih podataka treba imati na umu da se radi o relativno starim podacima (2018.), a za sada dostupni podaci za 2019. indiciraju da je lani ostvaren rast prihoda, kao i poboljšanje vrijednosti pokazatelja financijske kvalitete poslovanja. No, za pretpostaviti je da se izvedeni omjeri i udjeli neće značajnije promijeniti i kada se obrade cjeloviti podaci za 2019.