Hrvatska
StoryEditor

Nova osobna iskaznica otvorit će niz novih digitalnih mogućnosti

07. Lipanj 2021.

Iako je do sada toliko puta mijenjana da vjerojatno ni u Ministarstvu unutarnjih poslova više ne znaju točan broj različitih verzija, hrvatski građani će u kolovozu dobiti novu osobnu iskaznicu. No, ovaj put iskorak bi trebao biti opipljiv jer na scenu stupa digitalna osobna iskaznica koja će biti nešto kao 5G u svijetu osobnih iskaznica. Ne radi se, dakle, o 'peglanju' ovog dokumenta, nego njegovom uvođenju u doba četvrte industrijske revolucije dodavanjem niza digitalnih funkcionalnosti budući da će nova iskaznica imati dva čipa od kojih će jedan sadržavati osnovne podatke o vlasniku i digitalne certifikate, a drugi biometrijske podatke zaštićene enkripcijom i pohranjene u interoperabilnim formatima. Time se otvara mogućnost spajanja zdravstvene i osobne iskaznice u jedan dokument kao i korištenje osobne iskaznice umjesto putovnice, s tim da se još čeka odluka Ministarstva zdravstva o eventualnom 'sljubljivanju' i iskaznice dopunskog zdravstvenog osiguranja s osobnom. Novu iskaznicu moći će se koristiti za potpisivanje raznih ugovora, podnošenje pravovaljanih zahtjeva tijelima državne uprave i prijavljivanje na druge usluge poput sustava e-Građani jer će fizičku iskaznicu pratiti njena digitalna verzija, e-osobna, dostupna na prijenosnom uređaju kao što su mobitel ili tablet. S druge strane, vozačka dozvola ostat će odvojen dokument do daljnjeg zato što je njen izgled propisan zajedničkim pravilima Unije, ali i zato što policija u tom slučaju ne bi mogla oduzeti vozačku dozvolu za prometne prekršaje koji to predviđaju.  

Paralelno s tim, Europska unija razvija digitalni novčanik, točnije aplikaciju, koja bi uz najviše sigurnosne standarde sadržavala sve ključne podatke o vlasniku, uključujući one iz vozačke dozvole i bila važeća na razini cijele Unije, premda bi prva testiranja novog sustava trebala početi tek u listopadu sljedeće godine. Ključna motivacija za ovo nije, kako bi se očekivalo, praktičnost za građane, nego želja za uvođenjem bolje kontrole nad osobnim podacima. 'Svaki put kada nas neka aplikacija ili internetska stranica traži stvaranje novog digitalnog identiteta ili kada se prijavljujemo preko neke velike platforme, nemamo pojma što se događa s našim podacima', izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Umjesto da se prijavljuju sa svojim Facebook profilom ili Google računom u razne digitalne usluge, Komisija želi da njeni građani to čine jedinstvenom aplikacijom europske izrade kojom bi korisnici povratili barem dio kontrole nad osjetljivim osobnim podacima. Osim toga, kreiranjem jedinstvene digitalne osobne iskaznice Komisija želi poboljšati borbu protiv prijevara na internetu i potaknuti građane da slijedom veće sigurnosti više koriste online usluge, što koristi i gospodarstvu. Studija konzultantske kuće McKinsey tvrdi da zemlje s digitalnim osobnim iskaznicama mogu povećati svoj BDP između tri i 13 posto do 2030. (izračunato na uzorku od sedam zemalja). Iako će Hrvatska biti 15. članica sa svojom verzijom e-osobne, Komisija nije zadovoljna neujednačenošću uvođenja novih osobnih iskaznica, malim interesom građana i kompliciranom funkcionalnošću zbog čega želi centralizirati proces i stvoriti jedinstven sustav e-osobne iskaznice na razini EU. Nova hrvatska iskaznica u digitalnom obliku tako bi se povezala sa budućom europskom aplikacijom, iako korištenje novčanika ne bi bilo obavezno za građane.

Oni koji se odluče na spajanje svoje nacionalne e-osobne s europskom aplikacijom moći će ju koristiti za pristupanje svom bankovnom računu, podnošenje porezne prijave ili unajmljivanje automobila, a imat će i mogućnost odrediti koje podatke žele podijeliti (mladi će, recimo, moći dokazati punoljetnost putem ove aplikacije bez dijeljenja drugih podataka). Još jedna prednost bit će opcija korištenja pseudonima prilikom online transakcija kako bi se izbjeglo povezivanje pravog imena s nekom kupovinom. Potencijalne koristi digitalnih osobnih iskaznica su mnoge, navodi spomenuta studija McKinseya, kako za pojedince, tako i za poduzeća i države u cjelini. Korisnici mogu pomoću nje komunicirati s poduzećima, državama ili drugim pojedincima na šest temeljnih načina: kao potrošači, radnici, mikropoduzetnici, porezni obveznici, građanski aktivisti i vlasnici imovine. Slijedom toga, davatelji komercijalnih usluga mogu koristiti digitalni identitet za interakciju s potrošačima ili radnicima, dok davatelji javnih usluga mogu koristiti digitalni identitet za komunikaciju s građanima bilo da su korisnici javnih usluga ili građanski aktivisti te kao registar imovine za interakciju s vlasnicima imovine.

Postoje i rizici naravno. Poduzeća i države mogu, primjerice, koristiti digitalne identitete za ostvarivanje financijske koristi prikupljanjem i čuvanjem osobnih podataka, političke manipulacije birača, društvenu kontrolu određenih skupina kroz nadzor i ograničavanje pristupa nekim uslugama (plaćanja, putovanje, društvene mreže itd.), a postoji i opasnost od hakerskih napada i krađe osobnih podataka.  Iz toga razloga iznimno je važno kako su takvi sustavi dizajnirani, odnosno koliko su sigurni i koliko kontrole nad podacima zaista omogućuju vlasniku.

20. travanj 2024 11:47