Hrvatska
StoryEditor

Novi broj donosi priče o plinu, budućnosti kupovanja, nedostatku skladišnih prostora i nejednakosti plaća

30. Rujan 2021.
835 Naslovna Lider

Neovisno o kojoj je industriji riječ, biznisi danas moraju kormilariti kroz sve kompleksnije potrošačko okružje. Zbog ubrzane promjene tehnologije i potrošačkih navika tvrtke moraju donositi brojne strateške odluke da ne bi propustile priliku ispuniti očekivanja potrošača. Starenje populacije, sve veći utjecaj milenijaca, povećanje udjela obrazovanih, trend 'gig' ekonomije, urbanizacija, kasnije zasnivanje obitelji te tehnološke inovacije tek su neki od trendova koji će neizbježno i dalje mijenjati načine na koje potrošači kupuj. U ovotjednoj temi tjedna Antonija Knežević piše o budućnosti kupovanja i otkriva kako izaći na kraj s osviještenim potrošačem.

Dok strani mediji panično upozoravaju na to da zalihe plina u Europi nisu na lanjskim razinama i k tome je u utorak, prvi put u povijesti, cijena na specijaliziranoj burzi premašila tisuću dolara za tisuću kubika plina, u Hrvatskoj je (navodno) sve pod kontrolom. Skladišta su pristojno popunjena, i to još po cijenama ugovorenima u prvoj polovini godine. Nikolina Oršulić piše kako je teško za povjerovati da naši nadležni tvrde da plina ima dovoljno i da čak neće ni poskupjeti.

Kada je lani, u vrijeme korone i dok još nitko nije mogao predvidjeti kako će se stvari razvijati, nekoliko velikih logističara odlučilo graditi moderna skladišta u okolici Zagreba, bio je to već tada signal da u Hrvatskoj nedostaje tehnološki dobro opremljenih skladišnih kapaciteta. Glad za kvalitetnim skladišnim prostorom, osobito na području Zagreba, postoji već nekoliko godina, a sada je eskalirala pucanjem globalnih dobavnih lanaca, što tvrtke sili na stvaranje zaliha. Investitori u nova skladišta u taj posao ulaze bez straha da im se neće isplatiti. O velikoj potražnji za skladištima piše Edis Felić.

Plaća od tisuću eura opet je mamac koji bacaju političari. Prije dvije i pol godine to je kao cilj postavila tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, na što je premijer Andrej Plenković odmah replicirao – da Vlada to ne može odrediti dekretom. No vremena se mijenjaju pa je nedavno Plenković usporedno s novim dizanjem minimalca zacrtao 'Kolindin cilj' – dosezanje prosječnog neta od 7500 kuna do 2023. o plaćama i nejednakosti istih piše Goran Litvan.

Uz novi broj stiže i prilog 'Ostanimo zdravi' koji je svakako preporučljivo za pročitati prije neizvjesne zdravstvene jeseni.

24. travanj 2024 11:01