Novi zlatni rudnik u elektroničkoj industriji su poluvodiči čija nestašica na svjetskom tržištu trenutačno najviše pogađa automobilsku industriju zbog čega je japanska Honda smanjila prodaju vozila, Suzuki je zaustavio proizvodnju u tvornici u Japanu, a Subaru i Toyota smanjili su proizvodnju automobila u tvornicama u SAD-a.
Prije mjesec dana i najveći američki proizvođači automobila Ford Motor i General Motors zaustavili su proizvodnju u svojim tvornicama, a njihova uprava objavila je da će zbog toga izgubiti milijarde dolara. Udio američke proizvodnje u svjetskoj proizvodnji poluvodiča je u stalnom padu - s 37 posto u 1990. pao je na trenutačnih 12 posto što je potaknulo američke proizvođače čipova da predsjednika Joea Bidena, čim je stigao u Bijelu kući, zatraže financijski poticaj za proizvodnju poluvodiča.
Poluvodička industrija u svijetu raste u prosjeku oko 10 posto godišnje, a najveći proizvođači su tvrtke iz Kine, Japana, Južne Koreje i SAD-a. Svjetska industrija poluvodiča danas vrijedi više od 300 milijardi dolara i jedan je od najvažnijih sektora tehnološke industrije. Zbog toga će i Europska unija, koja je trenutačno podkapacitirana u proizvodnji poluvodiča, iz europskih fondova financirati ovu industriju kao stratešku. Time se otvara prilika i za Hrvatsku, koja je u drugoj polovici 20. stoljeća u bivšoj državi i u Europi prednjačila u proizvodnji poluvodiča jer je RIZ Tvornica poluvodiča u Zagrebu proizvodila poluvodiče prije nego Samsung, no danas nema razvijenu tu proizvodnju.
Danas u Hrvatskoj poluvodičke elemenate, ali ne i poluvodiče, proizvode samo četiri tvrtke: Applied Ceramics Hrvatska u Sisku, Selk u Kutini, Systemcom i Xylon u Zagrebu. Ipak Hrvatska ima potencijala za ozbiljnije uključivanje u industriju poluvodiča preko inovacijskih centara te znanstvenih i obrazovnih institucija koje istražuju i razvijaju nove tehnologije poluvodičkih elemenata, naprednih materijala i nanotehnologije, a to su Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Institut za fiziku Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilište u Rijeci.
Pod vodstvom prof. dr. sc. Tomislava Suligoja na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave FER-a razvijeni su poluvodički elemetni najbliži praktičnoj uporabi i komercijalizaciji. Radi se o bipolarnom tranzistoru s horizontalnim tokom struje HCBT, (engl. Horizontal Current Bipolar Transistor – HCBT), koji predstavlja novi pristup realizaciji bipolarnih tranzistora. Ovakav koncept omogućuje jednostavnije tehnološko procesiranje tranzistora što znači jednostavniji proizvodni proces i nižu cijenu.
- HCBT je danas najbrži čisti silicijski bipolarni tranzistor na svijetu i znatno je jednostavniji od dominantnih, složenijih i bržih silicij-germanijskih tranzistora – kaže Suligoj.
Cijeli tekst o ovoj najvrućoj robi na tržištu možete pročitati u tiskanom i digitalnom broju Lidera.