Novo porezno rasterećenje - pogledajte koje se stope snižavaju u porezima na dohodak i dobit te kako se plaća PDV

Dosadašnje porezne reforme rezultirale su s preko OSAM MILIJARDI kuna rasterećenja. Rekao je to ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade. Lani je bilo gotovo 3,5 milijarde kuna poreznog rasterećenja, a ove godine (do sada) je riječ o 2,5 milijarde kuna rasterećenja.

Četiri su zakona koji idu u promjene i trenutno su u prvome čitanju u Saboru, a u drugome čitanju će im se priključiti – Zakon o financiranju JRLS-a jer je jedna od mjera snižavanje stopa poreza na dohodak. A kako je taj porez prihod lokalnih jedinica, mora se i taj zakon izmijeniti. U posljednje dvije godine prihod od poreza na dohodak je za lokalne jedinice porastao 30 posto.

Cijelu prezentaciju ministra Marića možete vidjeti OVDJE. Koje promjene nadolaze? 

Porez na dodanu vrijednost:

• usklađenje s Direktivama Vijeća EU u vezi prodaje dobara na daljinu i ukidanje oslobođenja od PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti (stupanje na snagu 1. srpnja 2021.) – UČINAK: plaćanje hrvatskog PDV-a na isporuke obavljene krajnjem potrošaču putem platforme ili pri uvozu
• povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa 7,5 na 15 milijuna kuna – UČINAK - 149.606 (ili 95,96 posto) poreznih obveznika bira način oporezivanja
• proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu

- Povećava se prag za plaćanje PDV-a po izdanim računima sa 7,5 milijuna kuna na 15 milijuna kuna - rekao je Marić i dodao kako je do danas manje od 20 poduzetnika koristilo ovu mogućnost plaćanja PDV-a.

Porez na dobit:

• smanjenje porezne stope poreza na dobit za poduzetnike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna, s 12 posto na 10 posto - snižena stopa će obuhvatiti više od 93 posto poreznih obveznika
• smanjenje porezne stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, inozemnim osobama koje nisu fizičke s 12 posto na 10 posto zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak koji za dohodak od kapitala (dividende i udjela u dobiti) smanjuje poreznu stopu s 12 posto na 10 posto
• smanjenje stopa poreza po odbitku s 15 posto na 10 posto za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša)
• porezno priznati rashod kreditne institucije iznos otpisa potraživanja, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima HNB-a (cilj je poboljšanje položaja dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja)

Cilj je poboljšati položaj dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja, tumače iz resora financija. 

- Namjera je dati stimulativni pristup prema kreditnim institucijama da aktivno upravljaju svojim potraživanjima prema dužnicima, bilo fizičkim bilo pravnim osobama, i da u okviru poreznog sustava dajemo jednu stimulativnu mjeru za pristup koji bi značio reprogramiranje, otpisivanje, i sve ono što bi olakšalo poziciju i daljnji otplatni plan dužnika u okviru njihovih dužničko-vjerovničkih odnosa, bez nekog uplitanja trećih osoba - rekao je Marić. 

• porezni obveznik izvrši usklađenje (kompenzacijska prilagodba) transfernih cijena prije predaje porezne prijave.

Porez na dohodak 

• snižavanje stopa poreza na dohodak: a) s 24 posto na 20 posto, b) s 36 posto na 30 posto, c) s 12 posto na 10 posto
• nacionalna naknada za starije osobe ne bi se smatrala primitkom na koji plaća porez na dohodak te se ne bi uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove
• povećavanje postotka uvećanja obračunanog poreza na dohodak s 50 posto na 100 posto pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena obzirom na smanjenje porezne stope po toj osnovi s 36 posto na 30 posto

- Govorimo o nesrazmjeru imovine i primitaka. Trenutno je na snazi odredba koja kaže - najviša stopa uvećano za 50 posto - to je 36 posto uvećano za 50 posto, što je u konačnici 54 posto. S obzirom da tu najvišu stopu snižavamo na 30 posto, sada taj koeficijent s 50 posto dižemo na 10 posto, što znači da ćemo ukupnu stopu kod utvrđenog nesrazmjera kod imovine i primitaka povećati s 54 na 60 posto - objašnjava ministar financija. 

• pojednostavljenje prijava dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina – javni bilježnici će dostavljati ovjerene isprave Poreznoj upravi
• proširuje se mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama
• ukidanje proširenja oporezivanja godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka čime se pojednostavljuje porezni sustav

Fiskalizacija u prometu gotovinom 

• propisivanje visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika kako bi se obveznicima fiskalizacije koji u svom poslovanju imaju različitu potrebu za gotovinom, omogućilo upravljanje istom
• 1. siječnja 2021. godine – počinje obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja - propisano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj 106/18) i počinje obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu - propisano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, broj 121/19)

Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - mijenja se udio raspodjele u porezu na dohodak na sljedeći način:

1. udio općine, odnosno grada se povećava sa 60 posto na 74 posto
2. udio županije se povećava sa 17 posto na 20 posto 
3. udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 posto
4. udio za fiskalno izravnanje od 17 posto se ukida iz raspodjele

- Umjesto udjela fiskalnog izravnanja, koji se izdvaja iz poreza na dohodak, sredstva fiskalnog izravnanja osiguravat će se u državnom proračunu.

Prema sadašnjim projekcijama Ministarstva financija, u idućoj godini bi učinak poreznog rasterećenja trebao iznositi 1,86 milijardi kuna, čime bi ukupni učinak poreznih rasterećenja od 2017. godine trebao iznositi nešto više od 10 milijardi kuna. 

ČITAJTE LIDER U DIGITALNOM IZDANJU