20. siječanj 2020.

Obvezni mirovinski fondovi - završilo je vrijeme lagane zarade na obveznicama

Dubravko Štimac, Damir Grbavac, Petar Vlaić i Kristijan Buk    foto Ratko Mavar
piše Nikolina Oršulić
nikolina.orsulic@lider.media
piše Nikolina Oršulić [email protected]

U 2020. godini obvezni mirovinski fondovi vide daljnje prilike za ulaganje u infrastrukturne projekte te moguće privatizacije i dokapitalizacije, kao i ulaganja u perspektivne privatne kompanije.

Dubravko Štimac, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, predstavio je u ponedjeljak u Zagrebu rezultate poslovanja obaveznih mirovinskih fondova kazavši kako prethodnom godinom možemo biti vrlo zadovoljni jer su ostvareni nadprosječni rezultati.

- Fond A koji najviše imovine ulaže u dionice ostvario je 13,22 posto prinosa. Fond B koji posluje od 2002. godine i koji je najveći ostvario je 9,04 posto prinosa. Fond C koji je namijenjen za osobe koje su blizu kraja radnog vijeka, ostvario je 5,43 posto prinosa – izložio je predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.

Obvezni mirovinski fondovi kategorije A pripadaju kategoriji rizičnijih fondova prema očekivanoj strategiji ulaganja koja proizlazi iz zakonskih ograničenja, a za njih se očekuju viši prinosi u dužem vremenskom razdoblju. Novi članovi koji nisu samostalno odabrali svoj obvezni mirovinski fond od listopada 2019. godine više se ne raspoređuju u fondove kategorije B, nego u fondove kategorije A. Stoga je krajem 2019. godine u fondovima kategorije A došlo do značajnog porasta broja članova na 19 tisuća.

Fondovi kategorije B su umjerenijeg profila rizičnosti i u kojima štedi najveći broj hrvatskih građana, njih 95 posto.

Fondovi kategorije C su konzervativni i u njima se nalaze svi osiguranici kojima je ostalo 5 i manje godina do mirovine.

Istaknuto je i da su obvezni mirovinski fondovi u proteklih 18 godina uvećali su štednju građana za oko 42 milijarde kuna.

Štimac je rekao kako su hrvatski obvezni mirovinski fondovi, koji upravljaju mirovinskom štednjom više od dva milijuna građana i imovinom od gotovo 112 milijardi kuna, u usporedbi s konkurentskim fondovima u okruženju poput bugarskih, makedonskih, rumunjskih i slovenskih, ostvarili bolje rezultate.

Kakva je situacija bila na tržištu kapitala i što je sve omogućilo ovakve rezultate opisao je Kristijan Buk, predsjednik Uprave AZ društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Centralne banke nastavile su s ekspanzivnom monetarnom politikom i to je dovelo do povećanja količine novca u opticaju, porast vrijednosti svih klasa imovine, ali dugoročni efekt je neizvjestan i vidjet ćemo što to zapravo znači za budućnost. Trgovinske razmirice koje smo imali prilike vidjeti, bilo na relaciji SAD-Kina ili SAD-Europa imale su negativan efekt usporavanja gospodarstva. Bez obzira na povećanje volatilnosti, dugoročan utjecaj će sigurno biti negativan kroz smanjenje gospodarskog rasta, izvijestio je Buk dodavši kako Hrvatska desetogodišnja obveznica iznosi 0,7 posto, što dokazuje da smo sve bliže europskim zemljama i da je naša ekonomija stabilna.

Očekivanja za 2020

Generalno, globalna očekivanja za 2020. su pozitivna, ali na nešto nižim razinama no ove godine. Za Hrvatsku se i dalje očekuje rast, ali na relativno niskim stopama s obzirom na razinu dohotka, što zapravo znači da naša konvergencija i dalje ne ide onim tempom kojim bi se očekivalo. Varijacije dioničkih indeksa su vrlo visoke, kamatne stope su i dalje na povijesno niskim razinama. Nekonvencionalna politika većina globalnih centralnih banaka postaje sve više konvencionalna. Imamo novo normalno, a to je dugoročna ekspanzivna politika s relativno niskim kamatnim stopama. Premije rizika su vrlo niske, za neke klase imovine i ne postoje, što je suprotno onome što su nas učili u školi. Tržišni koncenzus je da se očekuje nastavak niske inflacije, niskih kamatnih stopa i isto tako se očekuje slabljenje geopolitičkih i trgovačkih tenzija usprkos određenim globalnim problemima koji postoje. Na domaćem tržištu također postoji optimizam i vezan je za stjecanje investicijskog kreditnog rejtinga, za proces pristupanja Europskoj monetarnoj uniji. Napokon vidimo da domaći dionički indeks Crobex raste, a njega za razliku od globalnih kretanja prati i rast zarada kompanija, što je pozitivno. Javlja se i niz inicijativa vezanih za private equity u kojima sudjeluju u globalne financijske institucije.Istovremeno, volumeni na Zagrebačkoj burzi su i dalje niski. Odgovornija fiskalna politika pozitivno utječe na hrvatski kreditni rejting, ali u budućnosti smanjuje mogućnost ulaganja, odnosno potencijal izdavanja obveznica.

Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 

Damir Grbavac je zaključio kako je će se nekonvencionalne mjere monetarne politike odraziti značajnim porastom likvidnosti u financijskom sustavu i povećanjem valuacija u glavnim klasama imovine. Očekivani prinosi idućih godina bit će niži nego prethodnih godina, a ostvarenje prosječnih povijesnih razina prinosa u trenutnom okruženju je moguće isključivo kroz znatno rizičnije pozicioniranje fondova. Rečeno je i da su OMF-ovi spremni sudjelovati u dobrim prilikama na domaćem tržištu, ali i da značajni rast imovine OMF-ova podrazumijeva traženje prilika izvan plitkog hrvatskog tržišta.

image
Očekivanja za 2020. u obliku SWOT analize
foto

Predsjednik Uprave Erste Plavi Petar Vlaić pojasnio je da je završilo doba laganog zarađivanja na obveznicama te da se promijenila paradigma investiranja, odnosno da se traže ulaganja u alternativne klase imovine - private equity i venture capital fondove, nekretnine, infrastrukturu, sirovine i hedge fondove.

image
Obveznice nekad i danas
foto

- Očekuje se da će alternativne investicije globalno premašiti 13 milijardi dolara do 2020. - zaključio je Vlaić i dodao da oni te trendove prate i da će sve više ulagati u infrastrukturu, u nekretnine, u hrvatske kompanije. Što se tiče izazova, ova godina će, slaže se s kolega, biti teže ostvariti iste prinose no što je to bilo prethodnih godina.