17. srpanj 2020.

OGNIAN ZLATEV Oporavak za ambicioznu budućnost EU-a ima potporu od 1,85 bilijuna eura

Ognian Zlatev   

Zelena i digitalna transformacija s industrijskom strategijom ključni su za klimatsku neutralnost Europe i preuzimanje globalnoga digitalnog vodstva

Europska komisija predložila je ambiciozan novi proračun za sljedeće sedmogodišnje razdoblje. Je li to dovoljno i može li Unija napredovati u okolnostima koje se nisu dogodile u novijoj povijesti, razgovarali smo s Ognianom Zlatevom, voditeljem Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

– Nije prvi put da je Europska unija suočena s krizom. Istina, ova je prema prirodi i opsegu bez presedana, no i za nekih se prijašnjih kriza tako mislilo pa smo iz njih izašli osnaženi novim mehanizmima i otporniji. Iako se ova kriza nije mogla predvidjeti, za oporavak na raspolaganju imamo potrebno znanje, iskustvo i resurse. U skladu s tim Komisija je predstavila ambiciozan i sveobuhvatan plan europskog oporavka koji se temelji na zajedničkim načelima i vrijednostima Unije kao što su solidarnost i pravednost. Cilj je da se sve države članice i svi gospodarski sektori oporave od krize, odnosno izbjeći asimetričan oporavak Unije koji bi mogao ugroziti njezinu budućnost. Suočavanje s posljedicama pandemije COVID-19 velik je izazov, ali i prilika za zaokret. Vraćanje na status prije krize nije opcija jer osim oporavka težimo prema napretku Europe. Naravno, svjesni smo da su pred nama ambiciozni ciljevi, a u sklopu Konferencije o budućnosti Europe građani će reći gdje vide budući prioriteti Europske unije.

Komisija je izašla s potpuno drukčijim pristupom proračunu. Koje su novosti na koje je bila primorana reagirati zbog krize s koronavirusom?

– Da, naše su službe brzo reagirale i pripremile sveobuhvatne mjere oporavka koje će se većinom provoditi na temelju novog instrumenta pod nazivom 'EU sljedeće generacije'. Taj instrument težak je 750 milijardi eura, od toga će 500 milijardi biti nepovratna pomoć najteže pogođenim članicama i sektorima, a 250 milijardi eura bili bi zajmovi. Tri su stupa instrumenta: prvi je za potporu mjerama država članica za oporavak, drugi je za poticanje privatnih ulaganja i potporu poduzećima u teškoćama, a treći za jačanje ključnih programa Europske unije i otpornost jedinstvenog tržišta te ubrzanje zelene i digitalne tranzicije. Kad se zbroje iznosi novog instrumenta 'EU sljedeće generacije' i povećanja novog prijedloga proračuna, govorimo o 1,85 bilijuna eura za oporavak. To je najveći iznos u povijesti višegodišnjih financijskih perspektiva Europske unije.

Investicije su osnova napretka, a mnoga poduzeća oslanjaju se na potporu Unije. Što ih čeka nakon prihvaćanja prijedloga proračuna?

– Točno, investicije daju zamah gospodarstvu i stvaraju nova radna mjesta. Zato smo predložili da se program 'InvestEU' u sklopu novoga europskog proračuna poveća za dodatne 15,3 milijarde eura, što bi trebalo potaknuti privatna ulaganja u iznosu većem od 240 milijardi eura. Prikladnost tog programa već se pokazala pri provedbi Europskog fonda za strateška ulaganja i financijskih instrumenata uvedenih nakon posljednje financijske krize. Komisija je predložila i novu sastavnicu programa 'InvestEU' – Instrument za strateška ulaganja – kako bi se otpornost Europe povećala izgradnjom, kao što i sâm naziv instrumenta kaže, strateške autonomije u vitalnim opskrbnim lancima, uključujući one ključne – zelenu i digitalnu tranziciju.

Spominjete zelenu tranziciju u planiranju proračuna. Upravo je Europski zeleni plan dio prioriteta nove Europske komisije. Koji su njegovi ciljevi?

– Europski zeleni plan naša je strategija za postizanje održivosti gospodarstva Europske unije, i to pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike na svim područjima. Kako bi bio izvediv diljem Unije, EU će pružiti financijsku potporu i tehničku pomoć poduzećima i regijama koji mijenjaju svoje poslovanje ili politike zbog prelaska na zeleno gospodarstvo jer je cilj pravedna tranzicija za sve. Naime, kružno gospodarstvo može donijeti rast BDP-a i otvoriti radna mjesta jer se provedbom ambicioznih mjera za kružno gospodarstvo BDP Europske unije može povećati za dodatnih 0,5 posto do 2030., što će otvoriti oko 700 000 novih radnih mjesta. Zato trebamo novu strategiju rasta koja će Uniju pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo u kojem do 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova, gospodarski rast neće biti povezan sa zloupotrebom resursa i s pretpostavkom da ni jedna osoba i ni jedna regija neće biti zapostavljene.

Također, Industrijska strategija dio je prioriteta Europe za digitalno doba. Koja je poveznica takvih transformacija s poduzećima?

– Industrijska strategija podrazumijeva zelenu i digitalnu transformaciju za jačanje malih i srednjih poduzeća, MSP-ova, i industrije. Naime, polazimo od pretpostavke da je Europa oduvijek bila kolijevka industrije. Širi kontekst pokazuje da je europska industrija globalna predvodnica u mnogim sektorima, zaslužna za dvadeset posto ukupne dodane vrijednosti Unije i zapošljava 35 milijuna ljudi u njoj. Zato i industrijski sektor mora biti ključan u dvostrukoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti i preuzimanju digitalnog vodstva, pri čemu će Industrijska strategija pomoći europskim poduzećima u ostvarivanju njihovih ambicija i konkurentnosti u globalnom gospodarstvu.

Govorimo o vrlo ambicioznim ciljevima u zelenoj i digitalnoj transformaciji. Jesu li u Komisiji svjesni brojnosti izazova s kojima se susreću MSP-ovi?

– Imate pravo, mala i srednja poduzeća ključna su za konkurentnost i prosperitet Europe, kao i za gospodarski i tehnološki suverenitet, pa i za hrvatsko gospodarstvo. Govorimo o 25 milijuna tvrtki u Europi koje u prosjeku imaju od dvoje do troje zaposlenih i čine pedeset posto europskog BDP-a. Komisija je svjesna izazova s kojima se susreću MSP-ovi. Kašnjenje plaćanja i složeni administrativni postupci samo su neke od zapreka njihovu poslovanju. Međutim, manjak vještina otežava poslovanje posto posto poduzeća u Europi, a jedan od četiriju MSP-ova u Europskoj uniji ima velike teškoće u nalaženju kvalificiranog osoblja. Mi u Europskoj komisiji uvjereni smo da je ulaganje u ljude najbolje ulaganje u našu budućnost. Prošli tjedan prihvatili smo novi program vještina za Europu koji će ljude osnažiti da svoje kompetencije izgrađuju cijeli život. Za naš će oporavak biti ključno popuniti praznine u vještinama, usmjeriti ljude u ona područja za koja znamo da će im manjkati vještina i gdje će biti sve više prilika za posao. MSP-ovi će imati na raspolaganju veliku financijsku potporu Europske, ali i druge instrumente koje će osnažiti njihovo poslovanje.

Razmjeri ekonomskih posljedica koronavirusa ​takvi su da Europa odmah želi brze financijske injekcije, a mnogo je strategija i planova. Koji je Komisijin odgovor?

– Brza je reakcija nužna i zato smo predložili izmjenu trenutačnoga višegodišnjeg financijskog okvira od 2014. do 2020. kako bi se već ove godine članicama stavilo na raspolaganje dodatnih 11,5 milijardi eura. To je logičan korak s obzirom na težinu situacije i intenzitet posljedica koje je gospodarstvo doživjelo zbog koronakrize.

Rokovi za prihvaćanje novog prijedloga proračuna zapravo su vrlo kratki. Kad možemo očekivati suglasje država članica?

– Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ​u stalnim je razgovorima s europskim čelnicima, Europskim parlamentom i Vijećem. Nadamo se da će europski čelnici uskladiti stajališta na sastanku Europskog vijeća 17. i 18. srpnja kako bi postigli dogovor o 'EU sljedeće generacije' i VFO-u. 

promo