29. rujan 2020.

Osobno bogatstvo u Hrvatskoj otporno na koronakrizu, porast će osam posto do 2024. godine

osobno bogatstvo   

Iako je zadnjih pet godina stjecanje bogatstva među Hrvatima usporilo, izgledno je da će prebroditi krizu prouzročenu pandemijom koronavirusa, tako da će osobno bogatstvo u Hrvatskoj porasti za sedam do osam posto do 2024. godine, kaže se u analizi Boston Consulting Groupa (BCG). To je viša stopa rasta nego u središnjoj i istočnoj Europi, balkanskim zemljama i Rusiji zajedno te puno brže od svjetskih prosjeka.

U Hrvatskoj je prema BCG-ovoj analizi osobno bogatstvo prilično ravnomjerno raspoređeno: većina imovine, tri četvrtine, u rukama je osoba koje posjeduju manje od 250.000 američkih dolara. BCG nije u Hrvatskoj zabilježio veliku koncentraciju bogatstva u segmentu pojedinaca s imovinom iznimno visoke neto vrijednosti (osobe koje posjeduju više od 100 milijuna dolara), što nije uobičajeno za središnju ili istočnu Europu ili čak i na svjetskoj razini. Segment pojedinaca s imovinom visoke neto vrijednosti, odnosno osobe koje posjeduju više od jednog milijuna dolara, također je nedovoljno razvijen.

"Međutim, očekujemo kako će taj segment u budućnosti rasti gotovo dvostruko brže od segmenata s nižim vrijednostima", najavio je Izvršni direktor i partner u BCG-u Tomislav Čorak

Usprkos brojnim krizama, rast bogatstva na globalnoj razni, pa i kod nas, pokazao je iznimnu izdržljivost te je preživio i najveće kušnje. Danas je puno više bogatstva u rukama više osoba, a razlika u bogatstvu između zrelih i rastućih tržišta s početka stoljeća značajno se smanjila. Na svjetskoj se razini u proteklih 20 godina osobno financijsko bogatstvo gotovo utrostručilo, s 80 bilijuna američkih dolara ostvarenih 1999. godine, na 226 bilijuna dolara na kraju 2019. godine.

Čorak je istaknuo je da će rast hrvatskog osobnog bogatstva biti otporniji na utjecaj pandemije koronavirusa te da će stopa rasta biti solidna čak i u najgorem mogućem slučaju.

"Razlog tome je vrlo jednostavan, ljudi uobičajeno manje troše za vrijeme krize i čekaju bolja vremena, ona kada kriza završi", ističe Čorak. U svom izvješću BCG ističe tri moguća globalna scenarija za rast, nakon krize prouzročene pandemijom koronavirusa: "brzi oporavak", "spori oporavak“ i "dugotrajna šteta".

Brzi oporavak pritom podrazumijeva da iako svjetski BDP pada velikom brzinom da će to proći relativno brzo i bogatstvo će porasti s 226 bilijuna američkih dolara u 2019. godini na 282 bilijuna dolara do 2024., uz stopu rasta od 4,5 posto. Što se tiče upravljanja imovinom, doći će do kratkotrajnog pada dobiti, no pandemija neće imati dugotrajan utjecaj na industriju upravljanja osobnim bogatstvom.

Spori gospodarski oporavak znači da će koronavirus imati puno snažniji utjecaj na gospodarstvo, kriza će biti ozbiljnija, a oporavak će trajati dulje. Prema tom će scenariju vrijednost imovine pasti na 215 bilijuna dolara ove godine, a zatim porasti na 265 bilijuna dolara do 2024. i to po godišnjoj stopi rasta od 3,2 posto. U tom će slučaju marža prihoda upravitelja imovinom pasti, oni koji rade s visokim omjerima troškova i koristi mogli bi još i više osjetiti nepovoljan utjecaj krize. Stoga bi moglo doći do porasta konsolidacije unutar industrije.

Na kraju, dugotrajan bi gubitak značio da će utjecaj krize na gospodarstvo prouzročiti dugotrajne probleme na tržištu rada i s produktivnošću. Stoga će vrijednost imovine pasti na 210 bilijuna dolara ove godine te porasti na 243 bilijuna dolara do 2024., uz godišnju stopu rasta od 1,4 posto. To će stvoriti posebno teške tržišne uvjete za upravitelje imovinom, koji izbjegavaju ekonomiju razmjera i rade s visokim troškovima, što bi onda moglo rezultirati značajnim rastom akvizicija.