01. listopad 2019.

Otvoreni radovi na izgradnji 44,4 milijuna vrijednog nasipa u Karlovcu

Gradilište naispa   

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u utorak je otvorio radove na izgradnji 44,4 milijuna vrijednog nasipa koji će dugoročno štititi karlovačka naselja Logorište, Mala Švarča i Turanj od sve češćih i obilnijih poplava rijeka Mrežnice i Korane koje se u tom jugoistočnom dijelu Karlovca spajaju i sinergijski s nabujalom Kupom poplavljuju spomenuta naselja, kao i ona nizvodno od Karlovca.

Riječ je o cjelokupnom projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe za karlovačko i sisačko područje, a vrijednost cijele te investicije je 900 milijuna kuna, u čemu bi, a hoće, uvjerava ministar Ćorić, udio novca iz fondova EU-a bio 85 posto. Osim tehničkog dijela posla, koji bi do kraja 2013. godine trebao biti dovršen, paralelno s građevinskom operativom, intenzivirane su aktivnosti na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa oko otkupa zemljišta na kojima će se izgraditi obrambeni nasipi.

To znači, kazao je Zoran Đuroković, glavni direktor Hrvatskih voda, da smo do sada obradili oko 5.500 katastarskih čestica od njih ukupno 15 tisuća. Jedan od bitnih uvjeta za aplikaciju prema novcu EU-a je da je prije podnošenja aplikacije riješeno najmanje pola broja tih imovinsko-pravnih predmeta, te se stoga očekuje, kazao je i ministar Ćorić, od županijskih i gradskih tijela pojačana dinamika rješavanja tih pitanja kako bismo bili početkom prosinca spremni aplicirati taj, za Hrvastsku, strateški projekt obrane od poplava kakvog nije do sad bilo u povijesti Hrvatske.

Silnom ubrzanju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, pripreme projekta i ishođenu potrebnih dozvola, kazao je Đuroković, posebno je pridonijelo donošenje Zakona o zaštiti od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije.

- Od ukupno procijenjenih 900 milijuna kuna, za Karlovačku županiju predviđeno je oko 670 milijuna kuna, u čemu bi udio EU-sredstava trebao biti oko 570 milijuna kuna. Već je u sklopu Mjere 1 izgrađen mali nasip od Karlovca do prigradskog naselja Brodaraca. Postavili smo prije dvije godine box-barijere kao privremeno rješenje u ovom području dok se ne krene u izgradnju nasipa kao trajnog rješenja i one će ovdje morati izdržati, uz stalno održavanje, sljedeće dvije godine dok nasipi u dužini od gotovo šest kilometara na ovom dijelu ne budu završeni, kazao je Zoran Đuroković.

Instaliranje box-barijera uz trošak od 18 milijuna kuna, dodao je Đuroković, pokazalo se kao opravdana investicija, jer su oni obranili najugroženije područje od dvaju vodenih valova, od kojih bi svaki, prema dosadašnjim iskustvima, nanio štetu od 30 do 50 milijuna kuna. U sljedećoj fazi najavljuje se gradnja 11 kilometara dugog nasipa i armiranobetonskog zida na Kupi od naselja Selce do Rečice u vrijednosti od 157 milijuna kuna, a do kraja ove godine očekuje se završetak nabave i uvođenja u posao odabranih izvođača za radove u vrijednosti od oko 400 milijuna kuna, u čemu će biti i 130 milijuna vrijedan prokop kanala Korana-Kupa. S obzirom da se, kako je kazao Đuroković, građevinsko tržište relaksiralo od rušenja natjačaja, on je optimist koji očekuje nastavak najavljenih velikih radova već početkom sljedeće godine.

Projekt „Kupa“, kazao je ministar Ćorić, definitivno je najkompleksniji projekt u obrani od poplava u Hrvatskoj, koji iznosi oko 0,3 posto BDP-a Hrvatske. Ovdje smo izgradili box-barijere i time kratkoročno riješili problem, a danas počinjemo radove za dugoročno rješenje ovog problema. Nasipi će, kazao je Ćorić, biti sposobni izdržati i vodostaje od preko 900 centimetara, a što znači da će u odnosu na dosadašnje rekordne vodostaje od oko 800 cm, biti za barem sljedećih 50 godina uračunate i klimatske promjene s mogućim rastom poplavnih vodostaja.

U planu je, kazao je Đuroković, i rješenje za aktivaciju 22 kilometra dugog kanala Kupa-Kupa, koji bi u naselju Brodarcima uzvodno od Karlovca konačno trebao dobiti svoj smisao preuzimanja velikog dijela vodnog vala Kupe i prevesti ga u retenciju Kupčina. Kanal sada, umjesto mogućih 700 kubnih metara u sekundi, može primiti 200-tinjak kubnih metar, kazao je Đuroković, a s obzirom da računamo na 15 povećanja hidrološke situacije, i mi sad, po nizozemskom pristupu upravljanju vodama, moramo planirati za 30 do 50 godina unaprijed, stoga gradimo i dugi nasip od Selca do Rečice, ali dvije godine smo sad izgubili na javnoj nabavi što se tiče aktivacije tog neostvarenog projekta. Očekujem da do kraja godine riješimo i to pitanje, kazao je Đuroković.

O rješavanju nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ministar Ćorić kazao je da je jedina lokacija za zbrinjavanje svog dijela NSRAO-a u Čerkezovcu u općini Dvor. Ako se tijekom konačne izrade studije utjecaja na okoliš pokaže da ta lokacije nije primjerena, a stručna su ispitivanja unatrag 30-ak godina ukazivala na tu lokaciju kao podobnu, onda ćemo, kazao je Ćorić, morati pribjeći „Planu B“, a to je da Slovenija prihvati i hrvatski dio NSRAO-a na svojoj lokaciji u Vrbini nedaleko od samog NEK-a.

- Ali, svim protivnicima izgradnje hrvatskog odlagališta NSRAO-a postavljam pitanje: a što s instucionalnim radioaktivnim otpadom koji se sad nalazi na teritoriju Hrvatske, a ti nemaju odgovor na to pitanje. Mi ovime želimo riješiti u potpunosti taj problem. Mi stoga namjeravamo upoznati građanke i građane Hrvatske, a tako i one u BiH, o svim aspektima uskladištavanja nuklearnog otpada, koji se u ovom trenutku nalazi na desecima lokacija u Europi, u gradskim središtima, kazao je ministar Ćorić.