Korona i biznis
16. svibanj 2020.

Pad izvoza u ožujku poništio pozitivne trendove iz prva dva mjeseca ove godine

Još je u veljači rast izvoza bio 7,5 posto veći nego u istome lanjskom mjesecu, a onda je taj trend zaustavljen u ožujku, kad je vrijednost izvoza bila 10,7 posto niža nego u ožujku prošle godine. Ipak, prvo tromjesečje ukupno je u izvozu bilo slabije za samo 0,4 posto od istoga lanjskog razdoblja

Iako je, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku o vanjskotrgovinskoj razmjeni, prvi ovogodišnji kvartal u cjelini gledajući završio s neznatnim padom hrvatskog izvoza (0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine) te isto tako malim padom uvoza (1,6 posto), taj se rezultat može zahvaliti samo relativno pristojnom rastu u prva dva mjeseca ove godine. U ožujku su stvari krenule nizbrdo, a sad već sa sigurnošću možemo reći da će drugi ovogodišnji kvartal za izvoznike, ali i uvoznike, biti čista katastrofa.

Hrvatski je izvoz u ožujku ove godine iznosio 1,18 milijardi eura, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine pad od 10,7 posto. U odnosu na lanjski ožujak još je dramatičnije smanjen uvoz, čak za 12,7 posto.

Premda se još u veljači hrvatska vanjskotrgovinska razmjena odvijala u odličnom smjeru, s podjednakim rastom izvoza i uvoza od 7,5 posto, iz podataka o strukturi trgovine već se moglo naslutiti da dolaze loša vremena.

--- 

Analitičari Hrvatske gospodarske komore uočili su da je rast vrijednosti izvoza najviše bio pod utjecajem izvoza brodova (čija je vrijednost u prva dva mjeseca ove godine iznosila 144 milijuna eura, odnosno 215 posto više nego u prva dva mjeseca prošle godine) te pod snažnim utjecajem i izvoza i uvoza sirove nafte i prirodnog plina (čija je vrijednost u izvozu u prva dva mjeseca porasla čak 744 posto, a u uvozu 81 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje).

No istodobno je osjetno smanjena vrijednost izvoza u više djelatnosti, ponajprije u farmaceutskoj industriji. Znatnije je smanjen i izvoz strojeva i uređaja, metala, motornih vozila, gotovih metalnih proizvoda te odjeće.

– Takav je pad pokazatelj usporavanja potražnje na izvoznim tržištima, koji se tek za veljaču može povezati s određenim utjecajem pandemije. Kretanje uvoza s druge strane nije upućivalo na usporavanje rasta domaće potražnje –​ prokomentirao je trendove u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prva dva mjeseca Luka Burilović, predsjednik HGK.

Analitičari HGK napominju kako je u tom razdoblju znatno povećan uvoz farmaceutskih i prehrambenih proizvoda, motornih vozila, odjeće i većeg broja drugih proizvoda. Istodobno je znatnije bio smanjen uvoz računala i elektroničkih proizvoda, što je u skladu sa znatnim smanjenjem uvoza iz Kine i rezultat je ograničavanja trgovine s tom zemljom, prvom pogođenom širenjem koronavirusa.