08. kolovoz 2020.

Pametna rješenja stala su u obranu zdravlja, na redu je obrana privatnosti

Epidemiološkim mjerama lakše su se prilagodili pametni gradovi. Bili su u velikoj prednosti osmišljavajući nove načine života u uvjetima zdravstvene krize koja je pogodila cijeli svijet. I hrvatski gradovi u pandemiji dokazuju da su mudra bila ulaganja u pametna urbana rješenja. No teško je ostati pametan i uza sve silne prikupljene podatke o građanima sačuvati zdrav razum

Kako je broj oboljelih i umrlih od koronavirusa rastao, vlade su se okrenule tehnologiji i inovativnim pristupima. Dvadesetak zemalja koristilo se praćenjem pametnih telefona za utvrđivanje ostvarenih kontakata, nekoliko tehnoloških divova ušlo je u partnerstvo sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i organiziralo hackatone ne bi li ubrzali razvoj kreativnih softverskih rješenja za pandemiju, gradovi su počeli istraživati kako im internet stvari, umjetna inteligencija, 5G, otvoreni podaci i analitike mogu pomoći u pronalaženju što učinkovitijih odgovora na krizu.

– Uvođenje pametnih, socijalno uključivih i energetski učinkovitih rješenja u lokalni kontekst još je važnije u vremenu nakon korone iz jednostavnog razloga, COVID-19 ojačao je potrebu za pametnim rješenjima – rekao je nedavno Georg Houben, predstavnik Europske komisije u DG-u za energiju zadužen za pametne gradove i zajednice, potvrdivši ono što su na svojoj koži iskusili i hrvatski gradovi.

Ubrzani procesi

Pametni gradovi bili su u velikoj prednosti osmišljajući nove načine života u uvjetima zdravstvene krize koja je u nevolju uvalila cijeli svijet. Održavanje razmaka i rad na daljinu gotovo je nemoguće osigurati u nedigitaliziranim sustavima, a onima koji su se našli u toj situaciji kriza je bila servirana kao uspravna pribadača na sjedalu, gorak poticaj da se pokrenu.

– Na svjetskoj razini, kriza uzrokovana virusom COVID-19 znatno je ubrzala proces digitalizacije te relevantnoga tehnološkog razvoja. Može se očekivati da će se taj proces nastaviti nevezano uz razvoj pandemije koronavirusa u svim segmentima društva. Učinkovitost i primjenjivost pametnih rješenja u kriznim situacijama pokazala se neupitnom, iako još uvijek postoje nejasnoće i prepreke koje su najčešće vezane uza zaštitu osobnih podataka, odnosno pravo na privatnost – kaže Violeta Benković, konzultantica tvrtke Dyvolve s iskustvom u području održive mobilnosti i rješenja za pametne gradove.

Dodaje kako se u Hrvatskoj velik i pomalo neočekivan napredak dogodio u ubrzanju procesa i procedura unutar javne uprave, uspostave rada od doma, unaprjeđenju načina plaćanja i online trgovine i dostave, a posebno pri organizaciji online nastave.

– Razvijena su i pametna rješenja i GIS sustavi direktno vezani uz praćenje, kontrolu i informiranje građana o svim relevantnim podacima i preporukama vezanim uz COVID-19, primjerice, aplikacija Andrija kao interaktivni digitalni asistent baziran na umjetnoj inteligenciji, a koja osigurava zaštitu osobnih podataka – dodaje objašnjavajući kako je osnovni cilj takvih aplikacija na vrijeme utvrditi potencijalna žarišta novih slučajeva zaraze kako bi se mogli pratiti lanci kontakata te spriječiti širenje zaraze.

Prema nedavno objavljenoj analizi savjetničke kuće Apsolon o stupnju digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova, Rijeka i Pula digitalno su najnapredniji gradovi u Hrvatskoj. Očekivano, pametna Rijeka spremno se suočila s pandemijom koronavirusa.

– Sve su pripreme za 'novo normalno' provedene brzo i pokazala se konkretna prednost pametnoga grada u ublažavanju posljedica naglih promjena životnih navika koje je pandemija donijela – kažu nam iz toga grada koji nije iskusio zastoj u komunikaciji ni s građanima ni unutar gradske uprave.

Za mjere pomoći poduzetnicima je omogućeno da sve zahtjeve šalju online, a građani su također 'preko mreže' mogli rješavati svoje obveze. Kulturne ustanove plasirale su svoje nove ili postojeće sadržaje preko digitalnih kanala, a za zadržavanje visoke razine komunikacije poslužile su i društvene mreže.

– Velika prednost digitalizacije pokazala se i promptnim uvođenjem aplikacije namijenjene izdavanju propusnica građanima. Gradski Stožer civilne zaštite zaprimio je i u vrlo kratkom roku obradio oko 26.000 zahtjeva te je izdano oko 22.000 propusnica – pričaju nam iz Grada Rijeke, čiji je gradski sustav električnih bicikala Ricikleta stavljen na raspolaganje timovima volontera koji su na njima obavljali besplatnu dostavu namirnica i lijekova osobama u samoizolaciji i građanima u zdravstveno rizičnim skupinama. Riječ je o 28 bicikala opremljenih informatičkim sustavom koji omogućuje njihov najam putem mobilne aplikacije, punjenje električne baterije na stalku terminala te uključuje GPS praćenje.

Grad se pripremio za sve eventualne prirodne katastrofe – informacijski sustavi raspoloživi su za rad s udaljenih lokacija, sigurnosne kopije podataka pohranjuju se na alternativnim lokacijama zaštićenim od požara, a u slučaju prirodne katastrofe većih razmjera, podatkovna infrastruktura može se uspostaviti na alternativnoj lokaciji.

Oko za pregled

Dubrovnik, koji se prošle godine okitio priznanjem Najboljega grada u kategoriji Smart City, u funkciju obrane od koronavirusa mogao je staviti inovacije kao što su aplikacija Dubrovnik Visitor koja prati podatke o kretanju ljudi u povijesnoj jezgri, pratiti promet i upravljati njime pomoću web-kamera na šest frekventnih lokacija kao i uslugu Dubrovačko oko za pregled i komentiranje komunalnih nepravilnosti i problema u gradu koja je omogućila da se komunikacija odvija poštujući mjeru izbjegavanja socijalnoga kontakta. Za potrebe turizma u novim specifičnim uvjetima itekako će poslužiti i sustav automatske provjere autobusa i osobnih vozila koja podliježu naplati parkiranja na Pilama te onima koji nemaju rezerviran termin za dolazak ili parkiranje.

– Sustav uključuje deset kamera, kompletno softversko rješenje te integraciju s postojećim BUS+ sustavom, web shop sustavom za rezervaciju termina i plaćanje dolaska kako bi se izbjegle gužve – kažu iz Dubrovnika, koji je uz te razvio i druge pametne sustave za pametno parkiranje, dijeljenje električnih automobila, participativnog budžetiranja i upravljanja prostornim podacima u formatu 3D i 2D portala.

Leteći asistenti

Upravo u javnom prijevozu događa se ubrzani razvoj i velike promjene. Aerodromi, kolodvori i stajališta autobusa žurno su opremljeni sustavima za mjerenje temperature i distanciranje putnika, ali potraga za funkcionalnim rješenjima još traje. Valja spomenuti kako su gradovi i malena mjesta diljem Hrvatske u koroni imali leteće asistente – dronove, čija se uloga u uvjetima zaraze pokazala iznimno važnom, a oni nisu jedine tehnologije koje su se pokazale krucijalnima.

– Dronovima se prati situacija i prijavljuju eventualna okupljanja i na javnim površinama, obavlja se dezinfekcija površina i dostava medicinske pomoći. Koriste se različiti uređaji, kamere i roboti za mjerenje temperature. U razvijenijim azijskim zemljama, robotima se služe i u svrhu rasterećenja zdravstvenih djelatnika, tako roboti mjere temperaturu, poslužuju hranu i slično. Razvijaju se uređaji za mjerenje fizičke distance te nadzor sustava samoizolacije – dopunjuje Benković popis pomagača.

Poprišta društvenog života

Osim usmjerenosti na zdravstveno stanje i zaštitne mjere građana, od neizmjerne je važnost da, kako to navodi Ivana Novoselec, direktorica za pametnu upravu u Apsolonu, gradovi ostanu poprišta društvenog života, komunikacije i interakcije.

– Gradska uprava u ovim neobičnim vremenima ne nastavlja samo sa svojim administrativnim funkcijama, nego ima zadaću i podržati svoje gospodarstvo i svoje građane i olakšati im udarce koje primaju zbog ograničenja kojima su izloženi – smatra Novoselec.

No u tom su segmentu svoju ulogu imali i pametni građani koji su vrlo brzo uspostavili online tržnice, volonterske grupe za dostave potrebnih lijekova i namirnica rizičnim skupinama, mjesta za dijeljenje umjetničkih sadržaja i za razmjenu besplatnih usluga koja su izolaciju učinila podnošljivijom i humanijom.

Dok je zahvaljujući pametnim telefonima, internetu i računalima cvjetala solidarnost, sustavi nadzora, aplikacije i senzori neumorno su prikupljali informacije.

– Podaci koji se prikupljaju iz različitih izvora obrađuju se i analiziraju strojnim učenjem, odnosno umjetnom inteligencijom, što omogućuje povratnu informaciju korisnicima u realnom vremenu. Kao jednostavan primjer može poslužiti situacija iz prometa. U trenutku kada prioritetno vozilo (vatrogasci, policija, vozilo hitne pomoći ili dr.) uđe u određeni segment gradske mreže, sustav svjetlosnog upravljanja prometom se regulira i optimizira na način da osigura što brži i nesmetan prolazak tog vozila kroz prometnu mrežu – objašnjava Benković kako se centraliziraju i obrađuju prikupljeni podaci.

Problem je samo što su se za višu svrhu ljudi rado privremeno odrekli prava na privatnost, doduše, nitko ih nije ni pitao za privole pa se to odricanje odvilo inercijom, ali jednom kada je Pandorina kutija otvorena, biometrijsko prepoznavanje i nadzorni sustavi instalirani, zašli smo u orvelovski svijet. Stoga pametni gradovi imaju još jedan iznimno važan zadatak –​ robustnim politikama privatnosti zadobiti povjerenje građana jer bez njihove dozvole za korištenje podataka o svom kretanju i zdravstvenom stanju teško je biti 'pametan'.