24. svibanj 2021.

Paul Bradbury: Hrvatska gotovo da i nema poziciju na tržištu luksuznog turizma

Glumica Charlize Theron tražila je u Hrvatskoj hotelski smještaj na razini kvalitete brenda Aman i na kraju je u njemu i završila. Ali ne u Hrvatskoj, jer ga u njoj nema, već u Crnoj Gori, gdje ga ima. Zato se Hrvatska mora jako potruditi u kreiranju ponude luksuza koji bi odgovarao destinacijama

Da bi useljenik u nekoj zemlji pokrenuo biznis promidžbe te iste zemlje, potrebno je dosta odvažnosti, samopouzdanja i sposobnosti. I, naravno, ljubavi prema turizmu i svojoj novoj domovini. Britanac Paul Bradbury, nakon što je prodao nekretninu u kišnoj Velikoj Britaniji, odlučio se prije 18 godina doseliti na najsunčaniji otok na Mediteranu, na Hvar, i od nule pokrenuti posao. Njegov prvi projekt, portal Total News Croatia, na kojem iz prve ruke prenosi iskustva življenja u Hrvatskoj te prenosi relevantne informacije iz svih sfera života, odjeknuo je globalno.

Nedavno je predstavio novi projekt, portal Total Croatia, objektivniju verziju promotivnog portala Hrvatske turističke zajednice o Hrvatskoj. Iako s daleko manjim marketinškim proračunom i mrežom djelatnika, Bradbury je na svoj jedinstveni način brendirao Hrvatsku i njegova očekivanja od projekta su velika. U Hrvatskoj je poznat po svojoj britkosti i javnim nastupima u kojima se na britansko satiričan način osvrće na hrvatsku birokraciju i neučinkovitost. Zbog toga je zaradio i dvije tužbe i postao tema rasprave u Hrvatskom saboru.

Na vrhuncu pandemije pokrenuli ste novi projekt – portal Total Croatia, koji promovira Hrvatsku. Iako je većina sadržaja iz domene turizma, uključili ste i informacije za ljude koji žele živjeti, raditi i investirati u Hrvatskoj. Te informacije nisu uljepšane, spominjete indeks korupcije, nedostatke sustava i slično. Je li bilo prigovora na vašu objektivnost u predstavljanju Hrvatske?

– Novi nacionalni turistički portal Total Croatia kulminacija je mojih deset godina iskustva pisanja o turizmu u vašoj zemlji. Tijekom svog boravka u Hrvatskoj okušao sam se u mnogim projektima, a oduvijek sam imao osjećaj da nedostaje jedan kvalitetan portal na kojem će se objektivno predstaviti zemlja na temelju iskustva nekoga tko je živio i putovao Hrvatskom posljednjih 18 godina. Moj autorski tekst o iskustvu življenja u Hrvatskoj 'Living in Croatia' ekstenzija je promocije turizma u ovoj zemlji. Tržište rada mijenja se i zaista mnogo ljudi razmatra Hrvatsku kao svoju buduću bazu za rad na daljinu zbog njezine sigurnosti, autentičnosti i životnog stila. No strancima nedostaju detaljne informacije i iskustva o tome kakav je zapravo život u Hrvatskoj. Reći da je sve idealno, bilo bi neodgovorno. Istaknuti prednosti, ali i nedostatke, sa zaključkom da je to lijepo mjesto za boravak, iskrena je i pozitivna poruka, pogotovo kad im sve te informacije servirate na njihovu jeziku. I to je u javnosti odjeknulo. Nakon naših ažurnih informacija o putovanju to je najpopularniji tekst na mrežnoj stranici Total Croatia koji je, primjerice, pročitalo više od deset tisuća Poljaka na svom jeziku. Zato smatram da za takvom vrstom informacija o Hrvatskoj postoji iznimno velika potražnja. Kad ljudima pružite informaciju, dajete im temelje na osnovi kojih će donijeti odluku i doći. Inače neće.

Je li ovo pravo vrijeme za novi turistički projekt? Na koji ste način monetizirali oba vaša online projekta, s obzirom na to da internetske stranice još ne donose veliku zaradu. Kako od toga živite vi i vaši zaposlenici ?

– Ovo je najbolje moguće vrijeme za takav turistički projekt. Ljudi očajnički žele putovati i ta glad za putovanjima sve je veća. Ako ih nahranite kvalitetnim informacijama, njihov interes možda neće biti vidljiv idućeg tjedna, ali će ostati pohranjen. Dobar primjer su reakcije američkog tržišta na Hrvatsku. Nakon što smo lani u Dubrovnik doveli ABC News, što je rezultiralo objavom šest različitih priloga, uključujući prilog u emisiji 'Good Morning America', koju prati 12,5 milijuna gledatelja, ljudi su bili skeptični prema promociji međunarodnih putovanja na američkom tržištu. Moj fokus je bio na 2021. i na budućnosti. Danas, nakon desetljeća nepostojanja izravnih linija između SAD-a i Hrvatske, imamo najave direktnih linija aviokompanija United i Delta iz New Yorka za Dubrovnik, a i Pragusa najavljuje direktne letove iz New Yorka i Los Angelesa. Ljudi su uložili mnogo truda u ovaj uspjeh, na čelu s Ivom Bahunek iz HTZ-ova ureda u Los Angelesu, koja je bila ključna osoba u realizaciji dogovora s Unitedom. Tako da turistička promocija ne mora biti isključivo usmjerena na kratkoročne ciljeve. Ponekad dugoročni planovi mogu također osigurati ‘dividende’. Ohrabruje me i interes velikih turističkih igrača hrvatskog turizma iz privatnog sektora. Naši destinacijski partneri su Hilton u Zagrebu, Dubrovački vrtovi sunca, Falkensteiner Punta Skala u Zadru, Sunčani Hvar itd., a u sljedećih nekoliko dana bit će ih još.

Koliko ste do sada uložili u biznis u Hrvatskoj i jeste li imali neko zaleđe, kapital koji ste donijeli iz Velike Britanije?

– Biznis koji sam prvi pokrenuo prije deset godina, Total Hvar, pokrenuo sam sa 100 eura na svom bankovnom računu. Nisam imao nikakav kapital iz Velike Britanije. U pokretanje novog projekta uložio sam oko pet tisuća eura i od tada on sam sebe financira.

Ako usporedimo posjećenost vaše internetske stranice Total Croatia News sa stranicom Hrvatske turističke zajednice, vodite uvjerljivo za barem 100 tisuća posjetitelja na mjesec. U nekim mjesecima imate i triput veću posjećenost. Kolika je vaša globalna publika?

– Prema podacima Google Analyticsa, Total Croatia News ima 620 tisuća jedinstvenih posjetitelja na mjesec, a njih 78 posto je s međunarodnog tržišta i to najviše SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Kanade, Australije, Poljske, Francuske, Italije, Austrije i Norveške. Nova stranica Total Croatia trenutačno je dobro rangirana prema ključnim riječima, ali, naravno trenutačno ima mnogo manji promet. No očekujem da će s vremenom biti popularnija od TCN-a jer je skrojena prema potrebama posjetitelja za određenom vrstom informacija. Nedugo nakon što smo prebacili ažurirane informacije o putovanjima s TCN-a na TC, dobili smo 1200 Google pretraga na dan, samo za tu stranicu.

Među Hrvatima ste uglavnom poznati po svojim otvorenim stajalištima o neefiksnosti sustava HTZ-a. Vaša borba i tužbe koje je HTZ protiv vas pokrenuo dospjeli su nedavno i u Hrvatski sabor, gdje je zastupnica Marijana Puljak tražila da članstvo u HTZ-u bude dobrovoljno. Možete li vaše 'pero' uperiti i prema nekim drugim parafiskalnim institucijama poput HGK-a i HOK-a pa da ubrzate proces ukidanja članarina?

– Jako sam zahvalan Marijani Puljak što je istaknula moj slučaj, kao i odvjetnici Vanji Jurić koja mi je pomogla u obrani od tužbe za klevetu koju je pokrenuo HTZ. Obje su divne osobe koje mi daju nadu u bolju Hrvatsku. Ali, ha-ha, ne planiram pisati o drugim institucijama, čini se da je to vrlo skup hobi. Uostalom, o HGK-u sam rekao sve što sam imao prije nekoliko godina u tekstu 'Welcome to Uhljebistan: the Croatian Chamber of Economy, Beyond Useless' ('Dobro došli u Uhljebistan: Hrvatska gospodarska komora, izvan beskorisnog'). Zanimljivo, ali te tužbe zapravo su me oslobodile i pomogle mi da dovršim projekt Total Croatia. Želim se fokusirati na taj projekt prije nego što isti koncept preselim u druge zemlje. Naime, dobili smo ponudu da TC repliciramo u SAD-u i Egiptu. A pokrenuli smo ga prije samo nekoliko dana.

U kojoj su fazi vaši sudski sporovi s HTZ-om? Jeste li već nešto morali platiti?

– S HTZ-om vodim dva spora. U prvom me optužuje za klevetu ‘vrijednu' 50 tisuća kuna. Moj navodni zločin je taj što me u nekom tekstu citirao neki autor u mediju koji nije moj. I nitko nije zahtijevao da se taj tekst ukloni. Ni medij ni autor nisu tuženi, a tekst je i dalje objavljen online. Prvo je saslušanje zakazano za 3. svibnja, međutim, tri dana ranije HTZ-ov odvjetnički ured zatražio je odgodu jer je odvjetnik imao neko drugo saslušanje u isto vrijeme. Unatoč tome što taj ured ima 50 odvjetnika koji su ga mogli zamijeniti. Mi smo htjeli nastaviti, ali je sud odredio odgodu za 31. svibnja. Tako da je saslušanje drugog slučaja zapravo bilo prije prvog, početkom travnja. Još 50 tisuća kuna za moju satiričnu uporabu HTZ-ova loga 'Hrvatska, puna života'. Saslušanje je trajalo pune tri minute, a onda je prekinuto i prebačeno za srpanj jer je HTZ-ov odvjetnik u zadnji tren podnio zahtjev koji moj odvjetnik nije vidio prije saslušanja. Navodno je tjedan dana bio u bolnici, zbog čega je kasno reagirao. Drugih 49 odvjetnika je valjda bilo zauzeto.

Napisali ste mnogo tekstova o rupama i nedostacima turističkog sustava u Hrvatskoj. Možete li istaknuti tri najslabije karike i kako bismo ih mogli što prije ojačati?

– Nedostatak jasne strategije, nedostatak informacija i nerazumijevanje suvremenih turističkih trendova i potražnje. Sve tri je lako popraviti. Napravite strategiju, pružite kvalitetne informacije i angažirajte stručnjake koji razumiju koncept modernog turizma i potrebe turista.

Dijelite li mišljenje da Hrvatska treba mnogo više stranih velikih investicija i poziciju u luksuznom turizmu?

– Hrvatska gotovo da i nema nikakvu poziciju na tržištu luksuznog turizma. Prošlog su mjeseca hrvatski mediji prenijeli moju priču s glumicom Charlize Theron, koja je rekla da su joj najljepši trenuci u životu bili na odmoru na Hvaru i u Dubrovniku. Poznajem osobu koja je sudjelovala u kreiranju njezina putovanja. Tražila je hotelski smještaj na razini kvalitete hotelskog brenda Aman i na kraju je u njemu i završila. Ali ne u Hrvatskoj, jer ga u njoj nema, već u Crnoj Gori, gdje ga ima. Ima ga i u Ruandi, ali ne i u Hrvatskoj. Tako da se Hrvatska mora jako potruditi u kreiranju ponude luksuza koji bi odgovarao destinacijama. Svi pričaju o ekskluzivnosti Hvara, no otok je tek prije nepune dvije godine dobio prvi hotel s pet zvjezdica. Usporedite koliko takvih hotela imaju hrvatski, a koliko grčki otoci.

Kad smo već kod Hvara, gdje i živite, na tom otoku postoji neki konfuzni miks u ponudi tri potpuno različita proizvoda – destinacija za jahtaše, partijanere i obiteljski turizam. Može li postojati suživot tih proizvoda ili bi trebalo ‘ispeglati’ jedan i onda ga kao takva globalno promovirati?

– Mislim da se situacija na Hvaru napokon mijenja i to u pozitivnom smjeru. U gradu Hvaru stvari se odmiču od partijanja prema visokokvalitetnom turizmu. Hotelska kompanija Sunčani Hvar i TZ Hvara u posljednjih 10 godina nisu bolje surađivali i spajanje otočkih turističkih zajednica u jedan marketinški subjekt može biti samo pozitivan potez.

No i Stari Grad potiho se mijenja u vrhunsku i autentičnu destinaciju i ima potencijala za privlačenje turista više klase u središte Hvara. Jako sam optimističan glede budućnosti turizma na mom usvojenom otoku.

Poznajete mnoge strane poduzetnike koji žive i ulažu u Hrvatskoj. Dijele li oni vaše mišljenje da je riječ poduzetnik u hrvatskom društvu prosta riječ?

– Iskreno, jako se volim družiti s poduzetnicima. To su uglavnom pozitivci koji više vole raditi nego kukati. Zato Hrvatska treba više poduzetničkog mindseta koji će je vući prema naprijed.

Očito je da nemate dobrog iskustva u suradnji s hrvatskim institucijama. Kako funkcionira vaš odnos s privatnim sektorom? Kakvim biste usporedili hrvatski i zapadnjački poduzetnički mindset?

– S nekim hrvatskim institucijama imam loša iskustva, ali s nekim drugima imam i jako dobra. To što sam kritičan prema HTZ-u ne znači da isto mislim o svakoj turističkoj zajednici. Suradnja s TZ-om Dubrovnik na projektu digitalnih nomada je najbolja koju sam doživio od svih gradova i turističkih zajednica. I jako se veselim partnerstvu na projektu 'Tjedan digitalnih nomada' s TZ-om Zagreb koji će se održati od 21. do 27. lipnja. Ima sjajnih turističkih zajednica i u malim destinacijama. Uživam surađivati s Ludbregom na jednom inovativnom projektu koji ćemo uskoro predstaviti. I TZ Staroga Grada radi čudesne stvari s obzirom na skroman proračun kojim raspolaže.

Nakon što vam je dosta ljudi ponudilo donacije za sudski proces u sporu s HTZ-om, došli ste na ideju da pokrenete crowdfounding-kampanju za turističku promociju koja bi bila učinkovitija od sadašnje. Mislite li da je takav projekt provediv u Hrvatskoj?

– Možda. Ali za promociju turizma ne trebate uvijek novac. Potrebna vam je strast. Promocija na ABC Newsu i u emisiji 'Good Morning America' odrađena je za nula kuna. Zahvaljujući suradnji s Manjgurom, Mediacorom i našom Viber zajednicom naš je projekt dobio nagradu 'International Grand PRix 2021.' za krizno komuniciranje. Promocija Hrvatske koju je napravio nizozemski poduzetnik Jan de Jong sa splitskom adresom – nula kuna. Fantastični video Mate Rimca o životu i radu u Hrvatskoj, viralni videouradci Nenada Bakića na Twitteru – nula kuna. Postoji još tisuće primjera drugih ljudi koji promoviraju Hrvatsku. Što je svima njima zajedničko? Strast i razumijevanje metoda i alata komunikacije u 21. stoljeću. Ministarstvo turizma i sporta je do prije godinu dana u svojim dopisima naglašavalo broj faksimila kao primarnoga kanala komunikacije, dok nisam pristojno istaknuo da je došlo vrijeme za novu razinu komunikacije.

Sve više stranaca kupuje nekretnine u Hrvatskoj. S obzirom na vaše dosadašnje iskustvo, vidite li u Hrvatskoj za deset godina jači suživot Hrvata i stranaca?

– Da, u to jako vjerujem. Moćna država Uhljebistan počinje se klimati jer virusi transparentnosti i tehnologije postaju premoćni za njezin opstanak. Uvijek sam optimističan, ali u vezi s ovom temom jako sam optimističan.