17. svibanj 2021.

Gospodarski plan Tomislava Tomaševića

Tomislav Tomašević    foto Ratko Mavar

Kandidatima za gradonačelnika Zagreba postavili smo sredinom ožujka pet istih pitanja koja se odnose na gospodarski dio programa za Zagreb, a odgovore na njih donosimo u nastavku teksta. Ove odgovore dao je Tomislav Tomašević, kandidat političke platforme Možemo! koji je u prvom krugu lokalnih izbora osvojio čak 45 posto glasova.

Kako bi ste opisali svoj gospodarski plan za Zagreb?

- Cilj nam je transparentnost, zelena tranzicija i digitalizacija, bolja kvaliteta infrastrukture i komunalnih usluga za poslovne korisnike, otvorena javna nabava i jednaka pravila za sva privatna poduzeća. Grad Zagreb središte je inovacija i istrživanja u hrvatskom gospodarstvu, grad u kojem je i dalje koncentrirano najviše poduzeća, kako u uslužnim, tako i proizvodnim djelatnostima, koji mora svoju priliku za daljnji razvoj i rast pronaći u zelenoj i digitalnoj transformaciji, koju će grad aktivno podržavati kroz administrativne mjere i kao partner.  No, kako bismo otvorili prostor za takav gospodarski razvoj grada, koji će biti ekonomski propulzivan, nužno je da poslovanje grada i svih gradskih poduzeća učinimo potpuno transparentnim, čime ćemo uspostaviti povjerenje između grada i njegovih građana, pa tako i svih poduzeća i poduzetnika. 

Čvrsto vjerujem kako financijska konsolidacija grada mora krenuti od utvrđivanja stvarnog stanja proračuna, njegovog izvršenja na prihodovnoj i rashodovnoj stani te preispitivanja svih ugovora grada i gradskih poduzeća. Napravit ćemo vanjsku neovisnu financijsku reviziju da utvrdimo pravo stanje gradskih financija. Gradski proračun će nakon dugo vremena biti vidljiv čak do četvrte razine, a namjeravamo i uspostaviti sustav transparentosti u kojem svi mogu pratiti sve financijske transakcije s računa grada. 

Što smatrate prioritetnim poslom?

- Kako sam već ranije i najavio, sustav javne nabave će od strane gradske uprave gradskih poduzeća postati u pravom smislu riječi kompetitivan za privatna poduzeća. Do sada je oko 38 posto javnih nabava od grada i gradskih poduzeća završilo sa samo jednom ponudom privatnog poduzeća jer su se znali favoriti. To više neće biti slučaj i pravila će jednako vrijediti za sve privatne subjekte. Tako vjerujemo da ćemo dobiti najkvalitetnije tvrtke kako bi se poslovi za grad obavljali u roku, kvalitetno i za ugovorenu cijenu, a na taj način očekujemo i uštede za grad i Zagrebački holding od oko 600 milijuna kuna godišnje. Za, primjerice, nabavu hrane u javnim ustanovama kao što su dječji vrtići, škole i bolnice uvest ćemo zelene kriterije kako bi hrana dolazila iz zagrebačkog prstena čime ćemo poticati lokalne OPG-ove, dobiti kvalitetniju hranu i smanjiti emisije stakleničkih plinova od transporta hrane. 

Uz to, pripremamo cijeli niz dodatnih pojednostavljenja administrativnih postupaka i njihovu daljnju digitalizaciju, kako bismo svim radnim ljudima uštedili znatne sate koje su do sada morali provoditi u obilasku gradskih ureda i gradskih poduzeća. 

Kada je riječ o obnovi, na koji način bi ste je proveli?

- Gradska uprava prije svega mora pružati usluge pravnog savjetovanja građanima oko korištenja različitih instrumenata iz Zakona o obnovi, a Gradsko stambeno komunalno poduzeće (GSKG) kao gradsko poduzeće mora imati dovoljno kapaciteta da brzo i besplatno, kao upravitelj većine višestambenih zgrada koje su oštećene u potresu, suvlasnicima omogući izradu dokumentacije za prijave prema Fondu za obnovu. 

Nažalost, najveći dio ovlasti oko obnove je na državi te ćemo stoga tražiti kreditne linije za građane koji bi odmah krenuli u obnovu, a kasnije prema Zakonu dobili refundaciju. No da bi se sve to dogodilo zahtijevat ćemo da država konačno odvoji relevantna sredstva u proračunu jer je u 2021. godini odvojila tek oko 1-2 posto potrebnog iznosa za obnovu privatnih zgrada u Zagrebu. Kad je riječ o obnovi javnih zgrada kojima je osnivač Zagreb tu ćemo maksimalno iskoristiti sredstva iz Fonda za solidarnost EU koja se jedino i mogu koristiti za obnovu javnih zgrada i tako ćemo napravili prostor u gradskom proračunu za sufinanciranje obnove privatnih zgrada. Vodit ćemo se načelima da obnova u Zagrebu ne bude vraćanje u prvobitno stanje već da ona bude cjelovita, da povećava energetsku učinkovitost zgrada, protupotresnu otpornost i kvaltietu stanovanja kako ne bi došlo do daljnje depopulacije i turistifikacije povijesnog središta Zagreba.

Smatrate li da je prirez preveliko opterećenje za poduzetnike i planirate li ga smanjiti kako bi ste rasteretili gospodarstvenike prevelikih davanja? Bi li tada gradski proračun bio nedostatan za sve projekte ili bi ste novac namirili iz nekih drugih izvora?

- Trenutno točno stanje svih gradskih financija nije poznato ni transparentno prikazano i bilo bi neodgovorno najavljivati neko smanjenje prireza dok se ne snimi pravo stanje finacija kroz neovisnu reviziju. No, procjene naših financijskih stručnjaka pokazuju kako bismo puno veći efekt ušteda ostvarili kroz racionalizaciju gradskih financija i ulaganja u unaprjeđenje kvalitete komunalnih usluga koje, kako i građani, koriste i poduzeća. Prirez sada ionako gotovo polovica građane Zagreba ne plaća no nama je dugoročni cilj da gradske usluge budu kvalitetnije, ali i jeftinije za fizičke i poslovne korisnike, a tad ćemo razmotriti i smanjenje prireza. Da bi to postigli maksimalno ćemo koristiti EU fondove čime se Zagreb do sada baš i nije mogao pohvaliti.  

Mnogi su europski gradovi uveli oštre sankcije za grafitere kako bi sačuvali gradske fasade od uništavanja. Koji je vaš stav o tome?

- Cijenim uličnu umjetnost i dobre murale, ali odlično razumijem i brige vlasnika fasada, definitivno je riječ o velikom problemu. Kad gledam praksu velikih europskih gradova u rješavanju tih problema onda vidim da su uz sankcije dio mjera i prevencija te određivanje dovoljno površina u gradu za legalnu uličnu umjetnost grafita.