28. svibanj 2021.

Petar Vušković: Čeka nas rast u iduća dva kvartala, tada bi trebalo potvrditi izlazak iz recesije

Petar Vušković

   

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je četvrto tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je pad iznosio 7,2 posto.

Pad BDP-a u Q1 2021. bio je suprotan očekivanjima Gorana Šaravanje, ekonomskog analitičara konzultantske kuće Imelum.

- Glavni je razlog osobna potrošnja, gdje sam, s obzirom da je realna trgovina na malo porasla 6 posto u Q1, očekivao rast, a ne pad. Drugi je razlog manji rast zaliha u odnosu na moja očekivanja - kaže Šaravanja i dodaje da je dinamika investicija bila u skladu s njigovim očekivanjima, a najmanje ga iznenađuju izvrsni pokazatelji izvoza roba.

Naime, čak i prošle godine je izvoz roba pao samo 0,8 posto. Otkad smo ušli u EU, kaže Šaravanja, izvoz roba kontinuirano raste zbog pristupa zajedničkom tržištu. Ulazak u EU je također našim poduzećima omogućio više prilika za sudjelovanje u europskim lancima opskrbe što je također potaknulo izvoz roba.

- Za ovu godinu ostajem pri prognozi rasta od 4 posto unatoč padu BDP-a u Q1. Pomutnju koju je koronakriza donijela (prvi lockdown pa lanjsko otvaranje, lockdown manjeg opseg krajem prošle i početkom ove godine te nerazmjeri ponude i potražnje) gotovo sigurno jamče velike promjene iz kvartala u kvartal kada je riječ o BDP-u. Naime, zbog znatno smanjene ekonomske aktivnosti u Q2 2020., gotovo je sigurno da će BDP zabilježiti veliki rast u Q2 2021. Kao i lanjske godine, rezultat turističke sezone u Q3 bit će glavni faktor u određivanju rasta BDP-a ove godine - zaključuje Šaravanja.

Pad BDP-a od 0,7 posto u prvom kvartalu komentirao je i neovisni ekonomist Petar Vušković, koji pak kaže da se s posebnim zanimanjem pratilo kretanje ekonomske aktivnosti za I kvartal 2021. godine i da smo na kraju dobili potvrdu nešto sporijeg oporavka ekonomske aktivnosti od očekivanog.

- Razlog pada ekonomske aktivnosti od 0.7 posto u odnosu na isti kvartal 2020. leži u neizbježnom prelijevanju lošeg rezultata recesijske godine 2020.. Ekonomska aktivnost u prva tri mjeseca 2021. nije bila dovoljno dinamična da bi izraženije utjecala na makroekonomske agregate koje čine bruto domaći proizvod (BDP). Povratne informacije s tržišta upućuju ipak na veći optimizam oko ekonomske aktivnosti i vjerujem da će se takav pozitivan rezultat zabilježiti u sljedeća dva kvartala kada ćemo potvrditi i službeni izlazak iz recesije. Nekoliko razloga je za optimizam: dobar intenzitet procjepljivanja, pozitivne brojke oko prvih turističkih rezervacija, likvidnost domaćih poduzeća je dobra, obujam  industrijske proizvodnje raste, pad nezaposlenosti je sada daleko iza nas, odgođena potrošnja za vrijeme lockdown-a rezultirati će većom potrošnjom u maloprodaji što će imati kao posljedicu štetne efekte poput inflacije koji su već sada vidljivi - smatra Vušković.

Psihološki karakter trošenja je važan za rast osobne potrošnje, kaže ovaj ekonomist, a kada građani počinju trošiti to će biti prvi signal izlaska iz recesije, puno prije nego što može metodologija prikupljanja podataka s terena od strane DZS-a pokazati. Za manje od mjesec dana počinje Europsko prvenstvo u nogometu koje će dodatno utjecati na rast potrošnje.

Što se pak rasta izvoza roba i bržeg rasta investicija tiče, Vušković smatra da već neko vrijeme izvoz roba kompenzira loš rezultat turizma, te da je i Europska unija prepoznala važnost izvoza robe i investicija u bržem izlasku iz recesije. U tom smislu strateški je targetrirana važnost industrijske politike koja najviše stvara vrijednosti na tržištu od svih djelatnosti. Na takav način ekonomije Europske unije čini otpornijima na efekte recesije.

- Sadašnje procjene kretanja ekonomske aktivnosti mjerene kroz BDP se rade upravo kako bi se na kraju godine 'proknjižio' rezultat koliko smo bili uspješni u stvaranju ekonomskog viška. Tada ćemo moći bolje vidjeti 'krvnu sliku' ekonomije. Vjerujem u pozitivan rezultat i rast BDP-a između 5 i 8 posto. Uvjeren sam da nas čeka rast već u sljedeća dva kvartala. Tada bi službeno trebalo potvrditi izlazak iz recesije. Moći ćemo reći da je recesija bila duboka i kratka - zaključuje Vušković.