Hrvatska
StoryEditor

Petar Vušković: Još jedno zatvaranje dovelo bi nas u ekonomsku depresiju

27. Kolovoz 2021.
Petar Vušković

U skladu s očekivanjima, hrvatsko gospodarstvo poletjelo je na krilima općeg europskog 'otvaranja' i početka turističke sezone zabilježivši skok od čak 16,1 posto na godišnjoj razini, što je najveći rast još od daleke 1996., ali i prvo pozitivno kretanje BDP-a nakon čak četiri kvartala, objavio je Državni zavod za statistiku. Riječ je, jasno, o usporedbi s istim periodom prošle godine koju bi svi najradije što prije zaboravili, ali to ne umanjuje impresivan skok aktivnosti. Za usporedbu, najveću stopu rasta od neusporedivo manjih 7,2 posto Hrvatska je zabilježila u drugom tromjesečju 1997. Kako su pojasnili iz DZS-a, eksplozivan rast posljedica je niske baze i golemog pada BDP-a u drugom tromjesečju prošle godine od 14,4 posto, ali i svih sastavnica BDP-a, posebice osobne potrošnje (kućanstva su u proteklom kvartalu trošila 14 posto više, nego u istom kvartalu lani). Tako je samo nekoliko redaka osnovnih statistika jako dobro ocrtalo cijenu borbe protiv pandemije.

Ekonomski analitičar Petar Vušković, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize, poručuje kako je ovime Hrvatska i službeno izašla iz recesije. 'Ovakva povijesno visoka stopa rasta je bila očekivana s obzirom na bazni učinak istog kvartala prošle godine i izrazito niske ekonomske aktivnosti zbog zatvaranja ekonomije. Razlog ekonomskog rasta je u povećanom obujmu osobne potrošnje i rastu izvoza robe i usluga (izvoz roba porastao 35,2 posto, a usluga 56,3 posto, nap.a.). U trećem kvartalu 2021. se očekuje dodatan ekonomski rast uslijed dobre turističke sezone', poručuje i dodaje kako podaci potvrđuju 'V' oblik recesije koja je trajala godinu i tri mjeseca. Drugim riječima, ipak su se ostvarila inicijalna nadanja mnogih analitičara i institucija da bi gospodarstva pogođena mjerama mogla nakon strelovitog pada zabilježiti i strelovit rast. Početkom godine se na trenutak takvo očekivanje činilo sve manje izglednim, najviše zbog velikih problema u distribuciji cjepiva, no ljeto je bilo prijelomni trenutak u kojem je ova godina gospodarski 'spašena'. Treba napomenuti da je tome u velikoj mjeri kumovala promjena pristupa borbi protiv pandemije u mnogim državama tijekom proljeća i početkom ljeta, kao i zamor stanovništva od protupandemijskih mjera.

Usprkos dobrom rezultata, Vušković upozorava da rast nije isto što i razvoj. 'Hrvatska je gledajući ekonomski razvoj po stanovniku tek na 65 posto prosjeka Europske unije. Za ekonomski razvoj trebamo mudru i racionalnu makroekonomsku politiku koja će se baviti strukturnim reformama; privatizacijom i reformom javne uprave.  U zabludi smo ako mislimo da kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) možemo do zdravijeg ekonomskog rasta. NPOO nije i ne može biti ekonomski program, ali može biti alibi za neprovođenje strukturnih reformi. Produktivnost cijelog gospodarstva je ključna, a ne selektivna europska politika', rezolutan je.

Prema njemu, domaćoj ekonomiji treba 'puno kompletniji i konzistentniji paket mjera', koji bi uključivao velike privatizacije, reformu javne uprave, smanjenje državne potrošnje (sada na 45 posto BDP-a) i broja zaposlenih u javnom sektoru (svaki treći radnik radi za državu). 'U takvim uvjetima država ne može isporučivati „vrijednost za novac“ niti poticati na konkurentnost', smatra Vušković. U svojoj analizi dotaknuo se i gorućeg problema inflacije. 'Inflacija smanjuje vrijednost naših dohodaka ali i štednje. Razornija je od poreza. Trenutno je ispod tri posto i takav inflatorni pritisak se smatra dozvoljenim. Ukoliko stopa inflacije prođe zadanu granicu, Hrvatska narodna banka će je morati smanjivati kroz monetarni instrumentarij, stopu obvezne rezerve i operacijama na otvorenom tržištu'. Upravo u rastućoj inflaciji Vušković vidi najbolji razlog za izbjegavanje ponovnog zatvaranja ekonomije jer bi u tom slučaju gospodarstvo moglo završiti u stagflaciji, odnosno stanju paralelnog rasta nezaposlenosti i inflacije. 'Uz postojeće financijske neravnoteže, rast javnog duga (91 posto BDP-a) te rast deficita opće države (3,8 posto BDP-a), Hrvatska ne bi izdržala još jedno zatvaranje koje bi bilo duže od 3 mjeseca. Tada bi brzo ušli u novu recesiju koja bi nas dovela do najniže točke ekonomske aktivnosti - ekonomske depresije', zaključuje.

16. travanj 2024 16:32