26. studeni 2020.

Peti krug porezne reforme upućen u drugo saborsko čitanje

Vlada, presica o poreznoj reformi
Zdravko Marić i Andrej Plenković
    foto Ratko Mavar

Vlada je u četvrtak u drugo saborsko čitanje uputila paket zakonskih prijedloga iz petog kruga porezne reforme, uz koji je sada predložila i izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica kojima se regulira povećanje udjela tih jedinica u raspodjeli poreza na dohodak, dok fond za izravnanje na sebe preuzima država.

Nakon što su jučer saborsku potporu u prvom čitanju dobila četiri zakona iz paketa porezne reforme - izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, PDV-u te fiskalizaciji u prometu gotovinom, oni su s današnje sjednice Vlade upućeni u drugo čitanje, a u hitnu proceduru idu izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Naime, predloženim se izmjenama zakona o porezu na dohodak snižavaju stope toga poreza s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica to će za njih značiti i oko dvije milijarde kuna manji prihod.

No, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i danas je ponovio da ukupni trošak predloženih izmjena poreza na dohodak od dvije milijarde kuna odgovara trošku predloženih izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica. 

A tim se zakonskim izmjenama povećavaju udjeli općina i gradova te županija u raspodjeli poreza na dohodak - općina i gradova sa 60 na 74 posto, a županija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 posto.

Po novome se iz raspodjele ukida i udio za fond izravnanje od 17 posto te se precizira da se ta sredstva osiguravaju u državnom proračunu na pozicijama Ministarstva financija. 

- Do sada su fond za izravnanje punile sve lokalne jedinice, a ta su sredstava išla gospodarski slabije razvijenim jedinicama. Fond izravnanja i dalje ostaje, ali ga sada više neće puniti svi gradovi i općine nego državni proračun. Kompletna težina ovog zakona se prebacuje na državni proračun - objasnio je Marić. 

Smanjenje stopa poreza na dohodak 

Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak s 36 na 30 posto te s 24 na 20 posto, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana). 

Također se definira i da se iz poreza na dohodak izuzima nacionalna naknada za starije osobe, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno. 

No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine jer se predviđa povećanje te 'kaznene stope', s 54 na 60 posto. 

Naime, sada se na tzv. drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine) oporezuje povećanjem više porezne stope od 36 posto za 50 posto, što znači da je ta stopa sada 54 posto, dok bi od početka iduće godine viša stopa, koja će biti 30 posto, uvećala za sto posto pa bi u konačnici ta 'kaznena stopa' iznosila 60 posto.

Novina je i da se iz Zakona briše odredba kojom se daje ovlast ministru financija da pravilnikom propiše što se smatra znatnim odstupanjima između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, s obzirom da je, objasnio je ministar, praćenje stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog stjecanja uređeno Općim poreznim zakonom. 

Regulira se i porezno oslobođenje primitaka digitalnih nomada

Uz to, kao novinu u odnosu na prvo čitanje ministar financija naveo je reguliranje poreznog oslobođenje za primitke digitalnih nomada. 

Naime, novim se Zakonom o strancima uvodi pojam digitalnih nomada, koji podrazumijeva strance koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Hrvatske, ali ne poslodavcima na području naše zemlje. Kako se radi o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, predloženim bi se izmjenama propisalo porezno oslobođenje za primitke koje će porezni nomadi ostvarivati po osnovi tako stečenog statusa kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru Hrvatske kao mjesta njihovog boravišta i rada, istaknuo je Marić.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto. 

S 12 na 10 posto smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 na 10 posto stopa poreza po odbitku za isplate naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnici, zabavljači, sportaši). 

Izmjene predviđaju i povoljniji porezni tretman za banke u slučaju otpisa ili reprograma kredita. Bankama bi se, naime, kao porezno priznati rashod priznao iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama, iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke. 

- Ova mjera trebala bi biti od velike koristi za fizičke i pravne osobe koje zapadnu u određene poteškoće servisiranja obveza - poručio je ministar Marić.  

U odnosu na prvo čitanje prijedlogom za drugo je proširen opseg primjene pravila vezenih uz neautentične aranžmane i na slučajeve propisane međunarodnim ugovorima. 

Predloženim izmjena Zakona o PDV-u odredbe toga zakona usklađuju se se direktivama EU, među kojima je i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja. Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz zemalja izvan EU-a od 1. srpnja 2021. godine plaćati PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura (1.125 kuna).

U cilju olakšavanje poslovanja predlaže se podizanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama, sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna. 

Vlada je u drugo čitanje uputila i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koje predviđaju da se blagajnički maksimum više ne propisuje samim zakonom, već bi to pravilnikom propisao ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.