30. rujan 2020.

Pitanje od 1000 milijardi eura: Koliko će trajati kriza turizma uzrokovana COVID-19 pandemijom?

Turizam i COVID-19   

Završio je peti Tjedan Mediteranske obale i makroregionalnih strategija u slovenskoj Izoli, jedno od ključnih godišnjih okupljanja donositelja odluka, stručnjaka, civilnog društva i zainteresirane javnosti iz 19 zemalja članica EU i 9 članica izvan EU sa središnjom temom održivog razvoja i europske makroregionalne suradnje.

U čitavom nizu važnih tema pažnju turističkog sektora zaokupilo je pitanje koliko će trajati kriza turizma uzrokovana pandemijom COVID-19 i koji su mehanizmi koji bi mogli značajnije skratiti period njegovog oporavka. To bi moglo biti pitanje od čak 1000 milijardi eura, koliko UNWTO procjenjuje da iznosi 60 postotni pad u turističkom sektoru iako je ta brojka nešto ublažena tijekom popuštanja mjera tijekom ljeta i otvaranja granica za turističke posjete.

Dok s jedne strane traje utrka u pronalasku učinkovitog cjepiva, jednako se intenzivno promišlja i radi na pronalaženju učinkovitog odgovora i rješenja za brži oporavak turizma. Ovo pitanje je posebice goruće za zemlje u kojima udio turizma u nacionalnom BDP-u čini znatan dio, među kojima se na vrhu ljestvice u zemljama Europske unije nalazi upravo Hrvatska.

Turizam snažno i nepredvidivo dugo na udaru

Prema istraživanju o procjeni utjecaja COVID-19 na turizam u zemljama provedbe europskih makroregionalnih strategija, među početnim rezultatima iz prvog dijela ove godine pokazuje se 27 posto izgubljenih radnih mjesta i 62 posto pada turističke potražnje, a razlike između pojedinih EU makroregija su značajne.

Prije krize, temeljem obrađenih podataka za 2018. godinu, turizam je u EU činio 10 posto BDP-a i 12 posto zaposlenosti. Najveći udio u broju radnih mjesta turizam, direktno i indirektno, ima u mediteranskim zemljama – Hrvatska je s 25 posto na prvom mjestu, slijede Cipar 22 posto i Grčka 21 posto.

Poredak, ako se gleda udjel turizma u BDP-u nešto je drugačiji prema udjelu u zaposlenosti - 26 posto Grčka, 23 posto Hrvatska, 22 posto Cipar i Portugal. Najmanji udio u BDP-u, manje od 5 posto, turizam ima u Danskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Litvi. Očekivano je da zemlje s većim udjelom turizma u BDP-u snažnije osjete posljedice ove krize koja turizam pogađa jako i nepredvidivo dugotrajno.

Očekuje se da će ekonomski šok proizašao iz pandemijske krize duboko utjecati na europsko gospodarstvo, znatno više nego kriza koja je započela 2009. Analize i projekcije 2020. pokazuju ekonomsko usporavanje od oko 10 posto u EU, za razliku od 4,3 posto viđenih 2009. godine. Turistička industrija EU-a, bila je među prvim sektorima koji su se oporavili nakon financijske krize 2009. Sada je među prvim sektorima na koje je utjecala kriza COVID-19. S obzirom na trenutna ponovna ograničenja putovanja i zatvaranja granica te uzimajući u obzir psihozu straha i nepostojanje cjepiva, teško je predviđati koliko će stvarno trpiti turistički sektor.

Na konferenciji 'Oporavak turizma kroz suradnju: makroregionalni pristup' George Drakopoulos, iz tvrtke Tourism Generis, stručnjak za turizam Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije DG REGIO, predstavio je podatke istraživanja 'Turizam i COVID-19 - Procjena utjecaja i mjere u makroregionalnim strategijama'. Iznio je zanimljive usporedbe razdoblja oporavka svjetskog turizma nakon triju prethodnih kriza, oslanjajući se na podatke UNWTO-a. Turizam se nakon epidemije SARS-a 2003. najbrže oporavio – trebalo mu je 5 mjeseci. Oporavak nakon napada na WTO blizance u New Yorku 11. rujna 2001. trajao je 6 mjeseci, a 10 mjeseci je trebalo za oporavak turizma od početka globalne ekonomske krize 2009. godine.

Makroregionalna suradnja - temelj za snažniji odgovor

Međutim, ono što je velika razlika između ove i prethodnih kriza jesu veliki padovi turističkih pokazatelja na globalnoj razini. U slučaju prethodnih kriza bili su značajno blaži od sadašnjih. Pad od 12 posto nakon početka globalne ekonomske krize bio je najveći, a prvi puta se u nekom periodu susrećemo s potpunim prekidom turističkih putovanja u cijelom svijetu, kakav je zabilježen u travnju i svibnju ove godine.

Tjedan Mediteranske obale i makroregionalnih strategija u Izoli ponudio je viđenje da upravo makroregionalne strategije mogu olakšati proces oporavka turizma pogođenog COVID-19 krizom i to aktiviranjem mreža, platformi i struktura za međusobnu razmjenu dobrih praksi i naučenih lekcija. Jedino suradnja oko zajedničkih interesa i ciljeva jamči stabilnost kao preduvjet za turizam. Koordinatorica tematskog stupa Održivog turizma EUSAIR Jadransko-jonske strategije Blanka Belošević iz Ministarstva turizma i sporta RH naglasila je da i u slučaju COVID-19 krize također zajednički moramo osmišljavati nove pristupe i zajednički stvarati konkurentnost.

Rezultati studije Europske komisije dostupni su na ovom linku.