10. studeni 2021.

Plenković: Cilj je da 2023. prosječna neto plaća bude tisuću eura

soma eura

   

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da Vlada unatoč pandemiji covida nije odustala od strateških ciljeva, te najavio razdoblje ubrzanog gospodarskog oporavka i pomicanje fokusa ekonomske politike s kriznog upravljanja na razvoj.

Govoreći o ekonomskoj politici Hrvatske u 2022. godini na savjetovanju ekonomista u Opatiji, premijer je rekao kako očekuje da će ova i sljedeća godina biti godine oporavka hrvatskog gospodarstva. Najavio je da će fokus ekonomske politike biti preusmjeren s kriznog upravljanja na podizanje produktivnosti, promicanje konkurentnosti i inovativnosti i stvaranje novih radnih mjesta.

Naglasio je da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti razvojna i generacijska prilika te da je oslonac gospodarskom oporavku zemlje i više od 25 milijardi eura europskih sredstava koja su Hrvatskoj a raspolaganju.

Rekao je da je pandemija nakratko zaustavila uzlazne ekonomske trendove, ali da se nije odustalo od strateških ciljeva, među kojima su ulazak u Schengen i europodručje, dovršetak Pelješkog mosta i nabava borbenih aviona. 

Prosječna plaća 2023. tisuću eura

- Cilj je da već 2023. budemo na iznosu prosječne neto plaće bude tisuću eura. Nastavit ćemo stvarati preduvjete za rast svih plaća, da do 2024. minimalna plaća bude najmanje 565 eura neto - rekao je dodavši da je cilj do kraja desetljeća podignuti BDP po stanovniku na 75 posto od prosjeka Europske unije.

- Sve što se radi na nacionalnoj razini usklađeno je s globalnim trendovima i europskim prioritetima te da se tako ostvaruju nacionalni i gospodarski interesi i diže standard života građana -  rekao je premijer.

Ocijenio je da smo na kraju izrazito uspješne turističke godine i na početku razdoblja gospodarskog oporavka, čija dinamika i uspješnost ovise o borbi s covidom i kvalitetnim ekonomskim politikama.

Ključnim izazovima smatra zdravstvenu krizu izazvanu pandemijom koja je utjecala i na ekonomiju, klimatsku krizu, rastuću potrebu za prirodnim resursima i energentima, ubrzavanje socijalnih promjena i nepovoljne demografske trendovi. Dodao je da se Hrvatska suočava i s posljedicama potresa.

S tim izazovima Vlada se po njegovim riječima nosi odgovornom ekonomskom politikom i dodao da ključni ciljevi ekonomske politike ostaju postizanje održivog ekonomskog rasta i puna zaposlenost, uz izbjegavanje društvenog raslojavanja.

Naveo je da su u proračunu za 2022.osigurana dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada, kao i za roditeljski dopust, spajanje jedinica lokalne samouprave, nabavu višenamjenskih borbenih aviona itd.

Podsjetio je na Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. koja, kaže, treba pridonijeti zelenoj tranziciji, digitalnoj transformaciji i demografskoj revitalizaciji. 

Plenković je naglasio da je Hrvatska pokazala da je sposobna i u uvjetima krize zadržati političku stabilnost, spriječila je urušavanje društva i gospodarstva te je brzo stvorila uvjete za gospodarski oporavak.

Kazao je da makroekonomski pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, da je Hrvatska financijski stabilna i da možemo s optimizmom gledati godine pred nama.

- Zadržali smo investicijski kreditni rejting, a procjenjuje se da će gospodarski rast u ovoj godini biti devet posto, čime ćemo godine premašiti razinu realnog BDP-a iz 2019. godine - rekao je Plenković iznoseći i druge Vladine makroekonomske projekcije.

Plenković je naglasio da je za proračun i kretanje BDP-a važan je turizam te da je Hrvatska ostvarila najbolji turistički rezultat na Mediteranu zahvaljujući dobro planiranim mjerama.

Po njegovim riječima, gospodarskom opravku pridonijet će i ubrzanje povlačenja ugovorenih sredstava iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira do 2020. godine, iz kojeg je preko 50 posto sredstava već isplaćeno.

Kazao je da je u dosadašnjih pet valova smanjenja poreza građani i gospodarstvo rasterećeni za preko 10 milijardi kuna te da je broj zaposlenih je krajem listopada veći za 42 tisuće nego lani, da je stopa nezaposlenosti sada 7,2 posto, a da je prosječna neto plaća nastavila rasti.