Podatkovni znanstvenik najtraženije je zanimanje budućnosti u mnogim industrijama. Svi žele na svojoj strani nekoga tko razumije podatke koji se u suvremenim okolnostima prikupljaju u enormnim količinama. Pouke iz podataka mogu se upotrijebiti za donošenje strateških odluka o poslovnom razvoju, ali i svakodnevnim potezima koji profit znače. Budući da su podatkovni znanstvenici u Hrvatskoj malobrojni i da u Liderovoj redakciji najviše od svega volimo kada imamo konkretan primjer, kako bi dobili kvalitetan uvid u to čime se zapravo podatkovni znanstvenici bave, krenuli smo u potragu za primjerima od krvi i mesa. Evo što smo saznali od Andrea Pirša Ilić, voditeljice kognitivnog računarstva u A1 Hrvatska.
Podacima se počela baviti dok je kao studentica FER-a radila u odjelu Poslovne inteligencije A1 gdje je za potrebe izrade diplomskog rada sudjelovala na projektu u domeni strojnog učenja.
– Uz analizu podataka kojom sam se bavila veći dio radnog vremena, uvijek sam težila implementaciji nekih novih rješenja i programiranju. Implementacija prvog pravog projekta u domeni strojnog učenja bila je spoj programiranja, algoritama i analitike, odnosno idealna kombinacija vještina koje sam željela razvijati – priča Pirša Ilić, danas voditeljica kognitivnog računarstva u A1 Hrvatska gdje razvija rješenja zasnovana na umjetnoj inteligenciji.
Konkretnije, osim što razrađuje rješenja s korisnicima i koordinira tim, svakodnevno analizira i priprema podatke, razvija modele strojnog učenja te implementira aplikacije koje koriste AI rješenja.
- U poslu kojim se bavim nema dnevne rutine, kako će izgledati dan ovisi o projektima na kojima radimo i u kojim fazama razvoja se nalaze. Velik dio radnog vremena uključuje praćenje istraživanja u području umjetne inteligencije i trenutno dostupnih tehnologija te njihove primjene na konkretnim projektima – kaže Pirša Ilić komentirajući kako je najčešća zabluda s kojom se susreće je ona da podatkovnim znanstvenikom može postati svatko 'preko noći'. Napominje kako je veseli kada ljudi iz njezina okružja pronađu neke primjene podatkovne znanosti u svojim domenama, primjerice kako bi se mogli koristiti prediktivni modeli u medicini.
Naša sugovornica, doznajemo od glavnog direktora za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska Ivana Skendera, jedna je od više od 20 podatkovnih analitičara i znanstvenika u timu te telekomunikacijske kompanije.
- S obzirom na razvoj tehnologije i brze promjene taj broj će u budućnosti sigurno rasti. Upravo za ta zanimanja budućnosti pokrenuli smo i program pod nazivom A1 Start kojem je cilj pružiti mladim osobama bogato radno iskustvo na izazovnim i zanimljivim projektima iz područja podatkovne znanosti i podatkovne analitike. Osam osoba s edukacijom iz STEM područja i pojedinih društvenih znanosti imat će priliku raditi na najnovijim tehnologijama, uz podršku mentora i brojne edukacije za usavršavanje. Riječ je o jednogodišnjem plaćenom programu s punim radnim vremenom, a do 5. rujna mogu se prijaviti diplomanti i osobe s manje od godinu dana radnog iskustava - rekao je Skender.