04. lipanj 2020.

POSLJEDICA KORONAKRIZE: Samo u travnju građani u banke spremili još PET milijardi kuna!

U jeku koronakrize u ožujku i travnju, hrvatski građani poklonili su povjerenje hrvatskim bankama i štednji u kunama. Bijeg iz rizičnijih oblika imovine odnosno povećana sklonost držanju depozita doveli su do rasta ukupnih depozita građana kod banaka za više od 6 milijardi kuna od prosinca 2019. do travnja 2020. Stopa rasta u odnosu na travanj 2019. iznosila je 7,2 posto. U isto vrijeme, udjel deviznih depozita blago je smanjen s 63,6 posto na 63,5 posto. Time je još jednom potvrđena važnost stabilnih banaka u kriznim vremena, stoji u priopćenju Hrvatsek udruge banaka. 

Kada se uspoređuju podaci HUB-a za kraj travnja i HNB-a za kraj ožujka, građani su u mjesecu travnju u banke 'pospremili' dodatnih 5,14 milijardi kuna. Naime, na kraju ožujka, depoziti kućanstva iznosili su ukupno 211,88 milijardi kuna, od čega je najviše bilo u depozitima na transakcijskim računima (109,74 milijardi kuna). Jednostavno rečeno, na kraju ožujka, građani su na svojim tekućim i žiro računima imali 109,74 milijarde kuna, a iz podataka koje je objavio HUB ne može se isčitati je li u travnju došlo do povećanja novca na transakcijskim računima ili na nekoj drugoj stavci. Možemo pretpostaviti da je riječ o novcu na transakcijskim računima. 

Kontrakcija potražnje 

Prije koronakrize, zaključno s mjesecom ožujkom, moglo se primijetiti ubrzanje rasta stambenih kredita. Njihova je godišnja stopa rasta (8,4%) nakon duljeg razdoblja gotovo dostigla rast gotovinskih nenamjenskih kredita (9,1%) u ožujku. Iako je mjesec travanj u uvjetima zatvaranja donio neizbježnu kontrakciju potražnje za kreditima stanovništva, stanje kredita stanovništvu potkraj travnja zadržano je na višoj razini u odnosu na kraj prošle godine. Pritom hrvatski građani mnogo više štede nego što uzimaju kredite, pa su ukupni depoziti građana kod banaka na kraju travnja iznosili oko 217 milijardi kuna, a ukupni krediti kućanstvima oko 134 milijardi kuna, što daje omjer kredita i depozita za sektor kućanstva od 61,7 posto, stoji u priopćenju HUB-a. 

Bankarski sustav u prvom tromjesečju
  • Porast depozita građana kod banaka do travnja (7,2% na godišnjoj razini) pokazuje važnost stabilnog bankarskog sustava u krizama
  • Kreditni tempo bio je još u ožujku vrlo jak (8-9% kod kredita stanovništvu), a travanj je zbog zatvaranja očekivano zaustavio trend
  • Novi krediti stanovništvu brže su zaustavljeni od novih kredita poduzećima koji su u ožujku snažno rasli (udovoljenje potražnje za kreditima za likvidnost)
  • Kamatne stope kao u europodručju, u prosjeku i dalje značajno ispod prosjeka Nove Europe
  • Dobit banaka u oštrom padu (-23%), smanjenje neto prihoda po svim izvorima operativnog prihoda

Neto kreditne transakcije prikazuju stvarne kreditne tokove – novoodobrene kredite umanjene za otplate, korigirano za utjecaje vrednovanja kao što su tečajne razlike i ispravci vrijednosti. Slika prikazuje očekivani rast kreditiranja države u ožujku i travnju. To je posljedica naglo naraslih potreba za financiranjem deficita državnog proračuna uslijed koronakrize. U isto vrijeme, kreditni tokovi prema privatnom sektoru ušli su u negativno područje. Međutim, treba uočiti jednu bitnu razliku. Varijacija neto kreditnih tokova prema sektoru poduzeća ne odudara od ranije zabilježenih varijacija, kao u srpnju i rujnu 2019.. Primjećuje se veliki uzlet kreditiranja poduzeća u ožujku, što znači da su banke u početku koronakrize odgovorile na povećanu potražnju poduzeća za kreditima. S druge strane, građani su prirodno zaustavili traženje kredita u uvjetima zatvaranja i neizvjesnosti izazvane pandemijom. Da nije bilo nezadovoljene potražnje za novim kreditima u tom segmentu svjedoči i podatak da su se prekoračenja po tekućim računima nastavila smanjivati u prva četiri mjeseca 2020. Vladine mjere financiranja ostanka na poslu sigurno su pomogle amortizirati socijalni udar koronakrize. 

U isto vrijeme, poboljšanje kreditnog portfelja dovelo je do izdvajanja značajno manjeg iznosa rezervacija do kraja prvog kvartala. To znači da će povećanja rezerviranja uslijed posljedica koronakrize, koja predstoje u preostalom dijelu ove godine, vrlo brzo potisnuti ukupnu dobit prema dolje, vrlo vjerojatno i u negativnu zonu. Međutim, treba podsjetiti da hrvatske banke imaju jednu od najviših stopa ukupnog kapitala u svijetu. Na kraju prvog tromjesečja stopa je iznosila 23,4 posto. Premda nešto niža nego potkraj 2019., ova stopa se i dalje nalazi na blago rastućem trendu kapitalizacije banaka.

Ona ujedno jamči otpornost i sposobnost hrvatskih banaka da s jedne strane pruže sigurnost depozitima klijenata, a s druge osiguraju kreditnu podršku perspektivnim projektima hrvatskih poduzeća, iako uvjeti bankarskog poslovanja nisu normalni kada ne postoji mogućnost pokretanja postupaka prisilne naplate, a moratoriji na otplate masovno se odobravaju. Prema podacima HNB-a na dan 10. svibnja, od 42.325 zahtjeva građana za odobrenje moratorija odobreno je 20.607 ili 48,7 posto. Odbijeno je svega 1.934 ili 4,6 posto, a ostali su bili u obradi. Istovjetni omjeri kod trgovačkih društava su 47,4 posto i 3,4 posto.

---