S obzirom na tektonske društvene i ekonomske poremećaje može se očekivati da se nećemo injekcijom cjepiva vratiti na stare, pretkoronske obrasce života i rada, što i nije loše
Što reći o godini koja je na izmaku? Osim da ćemo je dobro zapamtiti... Međutim, dok se tek zbrajaju posljedice pandemije koja je poharala svijet, a šteta će se precizno izračunavati još dugo, valja se suočiti sa stvarnošću, koliko god gruba bila. I iz famozne 2020., koliko je god željeli zaboraviti, nešto ćemo i naučiti. Godina pred nama i dalje će biti u znaku korone, no nadamo se da ćemo se već u drugoj polovini 2021. samo sjećati sadašnjih zatvaranja i strogih epidemioloških mjera. Sigurno je da će 2021. biti teška, ali isto tako godina promjena i novih prilika.
Oni optimističniji i u ovoj će situaciji naći pozitivne stvari i trendove. A i njih je, jer sve je uvijek i crno i bijelo, donijela korona. S obzirom na tektonske društvene i ekonomske poremećaje, kakvi se ne događaju često, može se očekivati da se injekcijom cjepiva nećemo samo tako vratiti na stare, pretkoronske obrasce života i rada. To i nije loše. Pandemija je ubrzala digitalizaciju više nego što smo to donedavno mogli zamisliti. Onima kojima bi u normalnim okolnostima trebalo više godina, ako ne i desetljeće, da digitalno transformiraju svoje poslovanje, korona je sada silom prilika otvorila oči. Pobjednici će se, slažu se i brojni vodeći ljudi hrvatskih kompanija u svojim kolumnama u ovome našem izdanju, tražiti među onima koji će ponuditi superiorno, i to digitalno, korisničko iskustvo.
Da nije svako zlo za zlo, pokazuju još neke prilike koje se otvaraju hrvatskom gospodarstvu. Jedna je vraćanje industrije u Europu, što otvara prostor za hrvatske tvrtke kao dobavljače, a ne treba odbaciti ni izdašna sredstva koja će nam za oporavak i zaokret prema zelenom i digitalnom gospodarstvu biti dostupna iz europske blagajne. Sve su to prilike koje se mogu i moraju iskoristiti ako napokon želimo napraviti nekakav razvojni skok. Da ne spominjemo vječne strukturne reforme za koje smo već gotovo izgubili nadu da će se ikada dogoditi. Osim ako bi možda bile uvjet za dobivanje novca iz EU omotnica i fondova. Ovako imamo popis lijepih želja iz Strategije 2030. A za dozu pozitive možemo samo baciti oko na izvoznike i svoje tehnološke nade koje pokazuju da se i u ovoj zemlji može globalno uspjeti – svemu unatoč.
Za Liderov prilog Poslovna Hrvatska 2021. kolumne su napisali Zoran Milanović, Boris Vujčić, Damir Zorić, Luka Burilović, Dražen Oreščanin, Branko Roglić, Pavao Vujnovac, Đuro Horvat, Silvio Kutić, Izabel Jelenić, Roberto Kutić, Gordana Kovačević, Kostas Nebis, Hrvoje Čuvalo, Mislav Vučić, Sándor Fasimon, Christoph Schoefboeck, Dražen Čović, Marinko Došen, Vjeran Vrbanec, Jirí Dvorjančanský, Frane Barbarić, Mislav Malenica, Medeja Lončar, Tihomir Premužak, Igor Žonja, Marijan Nöthig, Tomislav Debeljak, Ivan Čulo, Danko Sučević, Mate Botica, Juraj Urbanke, Srebrenka Saks, Marin Škufca, Mirko Mrakužić i Danica Purg.
Poslovnu Hrvatsku možete čitati u tiskanom ili digitalnom izdanju.