21. svibanj 2020.

Predviđanja stručnjaka: Čeka li nas rast kamatnih stopa?

Boris Vujčić   

Makroanalitičari predviđaju da će se na globalnoj razini zadržati trend niskih kamatnih stopa koji je počeo prije nekoliko godina. Na kretanja na domaćem tržištu novca najviše će utjecati percepcija rizičnosti investitora u hrvatske državne obveznice

Kolika će biti cijena novca kada koronakriza prođe, odnosno kakvi se trendovi mogu očekivati i kada bi mogli nastupiti? Prema kojim bi se kamatnim stopama mogla zaduživati poduzeća, prema kojim država, a prema kojima građani? Hoće li cijena novca padati ili rasti u idućem razdoblju, odnosno kada uđemo u eurozonu?, samo su neka od pitanja koja zanimaju investitore.

Ali ta pitanja jednako su važna i za građane i poduzeća jer pod pojmom cijene novca podrazumijeva se kamatna stopa koju zajmodavci zaračunavaju zajmoprimcima na posuđena sredstva, stoga nikome od dionika financijskog tržišta nije svejedno hoće li kamate padati ili rasti, neovisno o tome je li riječ o kamatama na stambene i potrošačke kredite ili je riječ o kreditima za investicije ili likvidnost.

Iako je teško i nezahvalno davati prognoze, jer ovo je kriza bez presedana u suvremenoj povijesti, postoje pokazatelji koji mogu s više ili manje preciznosti predvidjeti kakva će biti buduća kretanja cijene novca. Poznato je da su neposredno prije koronakrize kamatne stope bile na povijesno niskim razinama kako na domaćem tako i stranim tržištima novca, ali da je unatoč njima očekivana kreditna ekspanzija izostala. Razlozi za to su brojni, a jedan od najvažnijih je već postojeća prezaduženost gospodarstva s jedne strane, i opreznost bankarskog sektora pri plasmanu novca s druge.

Analitičari Hrvatske narodne banke tumače da su u Hrvatskoj niske kamatne stope bile podržane iznimno niskim kamatnim stopama na inozemnim financijskim tržištima, što se posebno odnosi na europodručje, ekspanzivnom monetarnom politikom HNB-a te popravljanjem percepcije rizičnosti zemlje zbog boljih fiskalnih rezultata i smanjenja makroekonomskih neravnoteža.

Alen Kovač, glavni analitičar Erste banke, ističe da je teško nagađati prema kojim će se kamatama država zaduživati nakon koronakrize, jer kamatna stopa uvijek je određena trenutačnom visinom kamata na obveznice Republike Hrvatske, odnosno trenutačnom percepcijom investitora. Visina kamatne stope naravno ovisi i o ročnosti zaduženja, odnosno, je li ono kratkoročno ili dugoročno.

– Kamatne stope prema kojima se država zaduživala prije koronakrize bile su nešto niže nego sada, ne samo za Hrvatsku, nego za većinu zemalja EU i eurozone, jer je razina neizvjesnosti zbog pada BDP-a i rasta deficita porasla, što je utjecalo na tržišni sentiment i percepciju rizika svake pojedine zemlje. Prije izbijanja koronakrize prinosi na dugoročne obveznice Republike Hrvatske bili su od 0,5 do 0,7 posto. Sada je prinos obveznica na domaćem tržištu od otprilike jedan posto, a na eurskom je tržištu na razini od oko dva posto, jer su inozemna tržišta volatilnija i brže reagiraju na međunarodne turbulencije – ističe Kovač.

Analitičar Velimir Šonje ne želi se upuštati u procjenu kolika će biti cijena novca kada koronakriza prođe, odnosno kakvi se trendovi mogu očekivati. No, u jedno je prilično siguran – trošak kapitala bit će manji kad uđemo u eurozonu. Država se nedavno, na aukciji trezorskih zapisa na domaćem tržištu zadužila za 2,25 milijardi kuna prema kamatnoj stopi od 0,06 posto. Šonje smatra da su zaduženja države ispod tržišne kamatne stope koju bi plaćala da se Hrvatska narodna banka nije uključila s izdašnim intervencijama na domaće tržište obveznica.

I ekonomski analitičar tvrtke Imelum Goran Šaravanja drži da su sve nedavne intervencije HNB-a smanjile kamatu prema kojoj se država zaduživala. Jer pitanje je prema kojoj bi se cijeni država uopće mogla zadužiti bez pomoći centralne banke. Zbog povećane neizvjesnosti u ožujku su krediti za kućanstva pali za 67 milijuna kuna, ali su poduzeća imala novih kreditnih transakcija u vrijednosti 2,6 milijardi kuna, a u istom mjesecu država se kod banaka zadužila oko milijardu kuna.

Kada je riječ o prognozama, u našoj središnjoj banci smatraju da će kao rezultat reakcije središnjih banaka na koronakrizu kamatne stope na nerizičnu imovinu ostati niske, a na rizičnu imovinu mogle bi se povećati ovisno o povećanju percepcije rizičnosti. Osim koronakrize i pogoršanja percepcije rizičnosti zemlje jeftinu cijenu novca mogla bi podignuti inflacija, odnosno porastu li cijene nekih proizvoda u Europi, smatra analitičar Damir Novotny. Rast cijena mogao bi biti posljedica prekidanja trgovačkih veza s jeftinim azijskim zemljama jer je Kina završila ciklus prodaje robe ispod proizvodne cijene, smatra Novotny, i to bi moglo izazvati val poskupljenja i inflacije, ali, ako se to ipak ne dogodi, kamate na kredite i u idućim godinama ostat će niske.

Što sve Liderovi sugovornici predviđaju, možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera