18. rujan 2021.

Prema stopi rasta izvoza u prvom polugodištu Hrvatska druga u EU

Posljedice poskupljenja svih vrsta sirovina na svjetskom tržištu već uvelike utječu na podatke o rastu vrijednosti uvoza – u lipnju je bio 35 posto veći nego u istome mjesecu prošle godine. Najviše rastu sirove materije te mineralna goriva i maziva

Naviknuti da u Eurostatovim podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatsku godinama nalazimo među državama s najslabijim rezultatima, itekako je ugodno pogledati tablicu s podacima o robnom izvozu i uvozu u prvih šest mjeseci ove godine. Jest da prema iznosu izvoza u tom razdoblju (8,8 milijardi eura) Hrvatska još ima šesti najlošiji rezultat među 27 članica EU, ali u prvom polugodištu imali smo drugi najveći rast izvoza (27 posto) u odnosu na prvo lanjsko polugodište. Ispred Hrvatske samo je Slovačka, s rastom izvoza od 29 posto.

Odličan rezultat u izvozu robe Hrvatska je nastavila i u srpnju. Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je izvoz ukupno za prvih sedam mjeseci iznosio 10,3 milijarde eura, što je 24,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Možda je još i važnije napomenuti da je taj iznos i 14,4 posto, odnosno za oko 1,3 milijarde eura, veći nego što je bio ostvaren u prvih sedam mjeseci 2019. godine.

Istodobno se, međutim, počeo rasplamsavati i uvoz. Rast vrijednosti uvoza za cijelo prvo polugodište još uvijek je na stopi od 18 posto, ali u lipnju ove godine je eksplodirao. Bio je 35 posto veći nego u lipnju prošle godine, a iznosom se u tom mjesecu, drugi put u ovoj godini (prvi put je to bilo u ožujku) posve približio vrijednosti od tri milijarde eura, što na mjesečnoj razini još nikada nije probijeno. Dobra je vijest da se uvoz u srpnju opet primirio na oko 2,3 milijarde eura, ali jasno je da će rast vrijednosti uvoza i u idućem razdoblju, kao posljedica poskupljenja svih vrsta sirovina na svjetskom tržištu, i dalje biti znatan.

Tome u prilog govori podatak da je u prvih sedam mjeseci znatno brže (29 posto) rasla vrijednost uvoza iz država nečlanica EU, iz kojih pretežito uvozimo sirovine, nego iz članica EU (17 posto), gdje nam je primarno uvoz orijentiran na gotove proizvode. Iz podataka o robnoj razmjeni u prvih šest mjeseci vidi se da je najviša stopa rasta uvoza u prvom polugodištu (47 posto) zabilježena kod sirovih materija, a potom mineralnih goriva i maziva (44,5 posto).