Potaknuti teškom financijskom situacijom u Zagrebu i pitanjem je li glavni grad praktički bankrotirao ili u najmanju ruku titra na rubu bankrota, u Lideru smo odlučili ispitati mogu li u Hrvatskoj jedinice lokalne i regionalne samouprave, popularni JLS-ovi, pravno gledano bankrotirati, odnosno predviđa li hrvatski pravni okvir mogućnost njihova bankrota, kao što je slučaj u nekim drugim državama svijeta i kako točno funkcionira sustav javnih financija u ovom slučaju.
Naime, sasvim je jasno da zakon može i ne mora predvidjeti takvu mogućnost, ali ju zato ekonomija svakako predviđa. Mihaela Bronić s Instituta za javne financije objašnjava kako to u nas nije slučaj. 'Hrvatski zakoni ne predviđaju mogućnost bankrota županije, grada ili općine. Općenito je mali broj zemlja istočne i srednje Europe, primjerice Mađarska, donio zakon o stečaju/bankrotu JLS', tumači.
No, to ne znači da ne mogu biti blokirani, a iz rada 'Problem „bankrota“ hrvatskih lokalnih jedinica: stanje i perspektive u kontekstu europeizacije sustava višerazinskog upravljanja' (Dobrić, Gadžo, Bodul; 2016.), na koji upućuje Bronić, vidljivo je da JLS-ovi unutar aktualnog zakonskog okvira u kriznim situacijama za svoje financije mogu računati na pomoć središnjeg proračuna, odnosno države. Štoviše, to je jedina opcija na stolu kada se iscrpe sve druge opcije samostalnog stabiliziranja lokalnog proračuna zato što ne postoji zakonski okvir koji bi drugačije regulirao njihov stvarni bankrot.
Kako bi ojačali ekonomsko-financijski kapacitet, time i izbjegli takvu nezavidnu situaciju, JLS-ovi mogu, navodi se u radu, koristiti fondove Europske unije, strateški planirati razvoj uz korištenje institucionalnih rješenja poput lokalnih razvojnih agencija, inkubatora i sličnog te primijeniti funkcionalne prilagodbe europskim trendovima (javno-privatno partnerstvo, outsourcing, contracting-out). Ipak, autori upozoravaju na negativan trend proizašao iz promjena u poreznom sustavu koji je JLS-ovima 'izbio' nemali dio prihoda dobivenih kroz porez na dohodak, što je ujedno jedan od njihovih ključnih izvora financiranja. Usprkos svim problemima, važeći zakoni, konkretno stečajni, isključuju mogućnost provođenja stečaja nad imovinom jedinca lokalne samouprave. Štoviše, tvrde autori, 'nikakva ex post pravna rješenja ne postoje u slučaju da lokalna jedinica postane insolventna'.
Ekonomija, doduše, misli drugačije, pa to ne znači da se jedinice lokalne uprave i samouprave nisu našle u de facto bankrotu. Bronić podsjeća na primjere Zlatara i Slavonskog broda. Tako je 2010. Zlatar pod upravom gradonačelnika Marijana Đureka otišao zapravo u bankrot, dok je samo godinu ranije, zbog sudskog spora protiv jedne tvrtke, isto prijetilo i Slavonskom Brodu. Sudski proces razriješen je u korist grada, premda je Porezna uprava u jednom trenutku prijetila ovrhom 21 milijuna kuna, a da je sud odlučio drugačije, grad bi morao platiti oko 150 milijuna kuna tvrtki Novogradnja s kojom je bio u sporu.
Kako gotovo svaki tjedan donese novi kostur iz ormara pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, postavili smo i pitanje bankrota Zagreba koji se proteklih mjeseci muči servisirati svoje financijske obveze. Bronić tezu o bankrotu hrvatske prijestolnice odbacuje 'jer bi najprije trebalo definirati koje je uvjete potrebno ispuniti da bi se smatralo da je neka lokalna ili regionalna jedinica u bankrotu'.
Službeno Zagreb nije u bankrotu zato što zakonski i ne može biti, ali i, još nije iscrpio sve opcije za dovođenje financija u red, stoga se ni tom logikom ne može smatrati bankrotiranim. Na koncu, koje su opcije na stolu JLS-ovima koji se nađu 'pred zidom'? 'Kao prvo županije, gradovi i općine koje su u financijski lošoj situaciji (posluju s manjkom) trebale bi same u skladu s Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018. – 2020. predložiti rješenja', poručuje Bronić.
'Tako je Grad Zagreb kada je planirao prijedlog proračuna za 2021., a u cilju izrade plana pokrića prenesenog manjka iz prethodnog razdoblja izradio analizu financijskog stanja Grada s prijedlogom mjera za otklanjanje uzroka negativnog poslovanja, prijedlogom mjera za stabilno poslovanje te akcijskim planom provedbe istih'. Drugo, što se čini i jedinom relevantnom opcijom kada se JLS nađe u bezizlaznoj financijskoj situaciji, središnja država može, očito i mora, na neki način pomoći jedinicama koje su u lošoj financijskoj situaciji.