22. siječanj 2020.

Preveliku europsku birokraciju Hrvati ‘doveli do savršenstva‘ 

Kako je nedavno u Lideru ustvrdila profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov, Europska unija 'uništava samu sebe prekomjernim birokratiziranjem, normiranjem, direktivama i uredbama od tisuće i tisuće stranica', pri čemu je nerijetko inspiracija lobiranje moćnih skupina koje tako stvaraju sebi ekstra profit, a da ne vode u većoj efikasnosti i produktivnosti.

Dobar nedavni primjer je namjera Europske unije da propiše zamjenu turbo-bojlera kondenzacijskima, čime bi se u ime ekološkog dizajna nanijeli golemi troškovi kućanstvima, ali i donijela sjajna zarada određenim proizvođačima koji bi potezom briselskog pera prodali goleme količine novih bojlera. Kada se ionako plodnoj europskoj mašini doda specifični hrvatski smisao za birokraciju, dobije se razdjelnike, još uvijek bolnu temu za mnoge u Hrvatskoj. Iako su trebali rezultirati manjim računima, na financije mnogih građana imali su upravo suprotan efekt, a cijela neugodna epizoda bila je posljedica opće konfuzije nastale revnim domaćim tumačenjem europskih propisa.

- Da je hrvatsko zakonodavstvo ili poslovno okruženje previše birokratizirano nije samo percepcija poduzetnika, nego za to postoje i dokazi. Naime, već gotovo 10-tak godina, konkretno od ulaska Hrvatske u EU, hrvatsko okruženje za male i srednje poduzetnike se procjenjuje primjenom Small Business Acta (SBA) ili Zakona o malom gospodarstvu kojeg je Komisija donijela 2008. godine i nekoliko puta revidirala od tada. Sve članice EU-a, temeljem tog zakona procjenjuju vlastite uvjete za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Tim zakonom ocjenjuje se deset područja, a jedno od njih je poslovno okruženje ili odgovorna administracija. Nažalost, prošle godine, Hrvatska je zauzela 28. mjesto upravo na području poslovnog okruženja ili odgovorne administracije - objašnjava Anny Brusić, direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika.

To, međutim, nije specifičnost Hrvatske, nastavlja, jer se cijela EU bori s problemom pretjerane birokracije i prenormiranosti u području malog i srednjeg poduzetništva.

- Po težini problema, poduzetnici ocjenjuju da je to treći problem na rang listi problema. Tako, primjerice, poduzetnici kod osnivanja paušalnog obrta moraju obaviti zdravstveni pregled, iako djelatnost nije povezana s pripremanjem ili usluživanjem hrane - tvrdi Brusić. Jednako tako, kod otvaranja kafića primjenjuju se različite procedure u različitim gradovima i različite inspekcije različito postupaju, a istovremeno ne postoji mjesto koje objedinjuje sve informacije o dozvolama, licencama i zakonima koji se odnose na neku djelatnost ili o potrebnom vremenu i troškovima.

Paradoksalno, svoj koncept Hitroreza provedenog 2006. uspješno je prodala u 17 zemalja, iako ga kod kuće nikad nije zapravo provela (tek oko trećine preporuka je provedeno) i sada praktički ispočetka utvrđuje što i kako.

Konkretnije, Hrvatska je 2016. pokrenula SCM (engl. Standard Cost Model) koncept mjerenja i identificiranja administrativnih zapreka i troškova. Tri Akcijska plana proizašla iz primjene SCM-a obuhvaćaju 12,4 milijarde kuna troškova gospodarstvu na godišnjoj razini, što bi provedbom plana trebalo biti smanjeno za 2,7 milijardi kuna.

Pored toga, priprema se i nastavak rasterećenja primjenom novih metoda optimiziranja regulative kroz procesni pristup (takozvana life-event metoda), opet u suradnji s poduzetnicima i nadležnim institucijama, a tu je i suradnja sa stručnjacima njemačkog ministarstva za ekonomiju kroz projekt usmjeren na jačanje kapaciteta državne uprave i poboljšanje kvalitete postupka donošenja propisa. Tako ispada da se birokratskim usložavanjem radi se na smanjenju birokratske usloženosti.

Cijeli članak o prenormiranosti u zakonodavstvu možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.