08. srpanj 2020.

Privremeni rad od kuće postaje dugoročna strategija

Sve više kompanija uvodi hibridni model, odnosno kombinaciju kućnog i uredskog rada nastojeći povećati zadovoljstvo zaposlenika, a istodobno uštedjeti na uredskom prostoru   

Izmješten rad, rad na daljinu, rad od kuće, home-office, remote work…sve su to nazivi za najveću globalnu promjenu korporativnog modela rada koja je rođena u koronakrizi. Svi ti nazivi sada se mogu objediniti pod novi pojam, tzv. SmartWork kojeg su počele koristiti globalne kompanije i u Hrvatskoj, pretvorivši privremeni rad od kuće u dugoročnu strategiju. Međutim ne kao isključivi već hibridni model, odnosno kombinaciju kućnog i uredskog rada.

Paradoksalno, tijekom lockdowna zaposlenici su zapravo okusili slobodu koje se više ne žele odreći. Zato, umjesto da ih se sili na povratak na staro, kompanije se prilagođavaju njihovim željama. Globalni trendovi idu i dalje od toga. Kompanije kupuju radni namještaj, računala, pokrivaju troškove interneta, fiksnog telefona i ostalih režija, kako bi zaposlenici kod kuće imali potrebnu infrastrukturu za rad i kako bi im raditi doma bilo čim lagodnije.

Primjerice, globalna e-commerce kompanija Shopify po 'kućnom' zaposleniku izdvaja tisuću dolara, a isto toliko plaća i Twitter. Nedavno je Vrhovni sud u Švicarskoj na temelju tužbe jednog zaposlenika, donio presudu da kompanije koje su primorale radnike da rade isključivo od doma (a to im nije bio izbor), moraju participirati u mjesečnim troškovima najma stambenog prostora zaposlenika. U Hrvatskoj su tvrtke poput A1 i HT-a svoje zaposlenike opremile tehnološkom opremom za rad od kuće.

SmartWork modelom kompanije mogu uštedjeti na troškovima uredskog prostora kojeg mogu smanjiti ili ga prodati. Niti jedna SmartWork kompanija u Hrvatskoj za sada nije započela proces preraspodjele uredskog prostora, međutim u idućih nekoliko mjeseci mogli bismo očekivati promjene i na tržištu poslovnih prostora. SmartWork podrazumijeva i koncept tzv. share deska, u kojem više nema fiksnih radnih mjesta već zaposlenici koji povremeno dođu u ured dijele stol s drugim kolegama.

Ruku na srce, tijekom najstrožih epidemioloških mjera zbog kojih su svi sektori radili od kuće, bilo je jako puno improvizacije. Dok je nekima rad od doma vrlo dobro sjeo, ima i onih koji su jedva dočekali povratak u ured, pogotovo nakon prakticiranja roditeljskih i poslovnih obveza istovremeno. Tako da danas postoje vrlo oprečna mišljenja o tome je li SmartWork model dobra ideja.

Sektor koji će definitivno najviše okusiti promijene jest HR struka koja je do jučer privlačila radnike sasvim drukčijim benefitima. Sada je na njima da osmisle modele i njeguju razinu komunikacije na svim razinama kompanije i to kroz sve moguće alate. Da nastoje održati korporativnu kulturu koja bi se kroz SmartWork model mogla raspršiti.

Svi se slažu da nas je korona, slučajno ili namjerno, ubrzano pogurala nekim scenarijima budućnosti koje smo očekivali za pet do deset godina. No možemo biti mirni još neko vrijeme jer unatoč tome što u Hrvatskoj već imamo predvodnike SmartWork koncepta, on neće tako brzo postati općeprihvaćen korporativni trend. U Hrvatskoj šefovi ipak još uvijek vole gledati u oči onima kojima šefuju i zadovoljni su kada vide sve 'ovčice na broju'. No činjenica je da kompanije koje se vrate istim postulatima kao prije pandemije propuštaju priliku za promjene. Sada je vrijeme za preispitivanje modela rada i njihovu prilagodbu pojedinim industrijama i zaposlenicima.

Kako točno funkcionira SmartWork model na primjerima u praksi, što o njemu misle HR stručnjaci, koje su njegove prednosti i nedostaci te dugoročne posljedice na demografsku sliku Hrvatske, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.