11. ožujak 2021.

Program ruralnog razvoja - Hrvati najbolji u Europi

Hrvatski poljoprivrednici su najviše u Europskoj uniji (EU) koristili financijske instrumente Programa ruralnog razvoja, izvijestili su u četvrtak iz Ministarstva poljoprivrede, navevši da je u 2019. Hrvatska imala najveći broj korisnika financijskih instrumenata u EU te bila u 15 posto najboljih članica s obzirom na isplaćena sredstva.

Iz Ministarstva u priopćenju podsjećaju da, osim bespovratnih sredstava, u okviru Programa ruralnog razvoja hrvatski poljoprivrednici od 2018. godine na raspolaganju imaju i kredite, zajmove i jamstva koji se provode u suradnji s Hamag-Bicro-om i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), koji po izuzetno povoljnim uvjetima poljoprivrednicima, prerađivačima i šumarima omogućavaju ulaganja i održavanje likvidnosti.

Osim toga, kao odgovor na krizu covid-19 dodana su još dva financijska instrumenta, ukupne vrijednosti 920 milijuna kuna.

- Hrvatska je u 2019. godini imala najveći broj korisnika financijskih instrumenata u Europskoj uniji te se u 2019. nalazila u 15 posto najboljih država članica s obzirom na isplaćena sredstva, a pozitivni trendovi se nastavljaju i kroz 2020. godinu -  ističe se u priopćenju.

Navodi se da je od početka provedbe financiranja od ukupno raspoloživih sredstava odobreno 858 zajmova u iznosu od 245 milijuna kuna od kojih je već isplaćeno 236 milijuna kuna.

Također, jamstva su omogućila višestruko veća ulaganja ambicioznih poljoprivrednika, pa je tako izdano sedam pojedinačnih jamstava za ruralni razvoj u iznosu od 13,46 milijuna kuna, čime su omogućeni projekti u vrijednosti od 55 milijuna kuna. Odobrena su i četiri Investicijska kredita za ruralni razvoj u iznosu od 12,32 milijuna kuna.

- U hrvatskoj poljoprivredi je još 2018. godine detektirana izražena potreba za dodatnim financijskim i investicijskim mehanizmima koji će, uz mjere ruralnog razvoja, omogućavati poljoprivrednicima rast i razvoj, ali i pomoć u teškim okolnostima izazvanima covid-19 krizom - istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Napominje i kako su ih u nešto više od godinu dana hrvatski poljoprivrednici koristili u većem broju nego u ijednoj drugoj zemlji članici, uz nekoliko povećanja raspoloživih sredstava do sada.

- Hrvatski poljoprivrednici predano rade i sve više ulažu, čemu u prilog govori i rast poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini -  kazala je Vučković.

Iz Ministarstva navode da su ulaganja putem financijskih instrumenata u najvećoj mjeri usmjerena u ratarstvo s 180 milijuna kuna te u stočarstvo i peradarstvo s iznosom od 70 milijuna kuna.  

Zajmovi i krediti za ruralni razvoj pružaju niske kamatne stope koje se najvećim dijelom vraćaju u fond za zajmove Programa ruralnog razvoja i plasiraju drugim primateljima, kao i niže naknade, duže rokove otplate i veću mogućnost počeka otplate zajma/kredita te uz manje instrumente osiguranja, a omogućavaju i dodatna ulaganja u obrtna sredstva, kupnju živih životinja, jednogodišnjeg bilja i rabljene opreme, ističe se u priopćenju.