Godišnja inflacija u srpnju narasla je na 2,8 posto, što je najviša stopa od travnja 2013., kad je zadnji put bila viša od tri posto (3,27 posto). Nije to iznenađenje, od travnja je godišnja inflacija svaki mjesec bila malo viša od dva posto. Analitičari Raiffeisenbanka razloge za srpanjsko ubrzavanje rasta cijena vide u ponovnom otvaranju gospodarstva, rastućoj domaćoj i inozemnoj potražnji te rastu cijena na svjetskim robnim tržištima.
Rast cijena nafte na svjetskim tržištima pogurnuo je i domaće cijene goriva za 18,6 posto, što je poskupilo prijevoz za 9,3 posto. Duhan je (zbog većih trošarina koje vrijede od ožujka) poskupio 7,1 posto. U srpnju su usluge smještaja porasle rekordnih 19,3 posto. To je dijelom zbog viših cijena u špici sezone, ali i zbog porasta potražnje. Primjerice, hoteli su prošlog srpnja u odnosu na lipanj digli cijene 12,9 posto, a u turistički rekordnoj 2019. 'samo' 11,2 posto. S druge strane, sezonska sniženja donijela su pad cijena odjeće i obuće za 9,9 posto.
Analitičari RBA-a još su u svibnju prognozirali da bi inflacija vrhunac mogla dosegnuti ljeti, tijekom turističke sezone. Zato treba ozbiljno uzeti u obzir njihovu aktualnu procjenu: idućih mjeseci očekuju zadržavanje godišnje stope inflacije na oko dva posto, što implicira prosječni rast potrošačkih cijena od 1,8 posto u 2021. godini.
Ipak, treba upozoriti na još neke trendove. Hrana, koja na indeks potrošačkih cijena utječe najviše (oko 25 posto), od lipnja do srpnja poskupjela je čak jedan posto (dva posto na godišnjoj razini), a cijene hrane dosad su stagnirale. Ulja i masti u srpnju su poskupjela čak 9,5 posto (na godinu 18,9 posto), povrće je unatoč srpanjskom pojeftinjenju od 2,6 posto danas 5,8 posto skuplje nego lani. Srpanj je donio i mjesečno poskupljenje mesa od 1,1 posto, te kruha i žitarica od 0,9 posto.
Tome treba dodati upozoravajuće poskupljenje poljoprivrednih proizvoda u drugom kvartalu od 3,4 posto. U godinu dana industrijsko bilje poskupjelo je 54 posto, žitarice 27 posto, maslinovo ulje 10,6 posto, povrće 8,1 posto, vino 7,7 posto... Poskupio je i uzgoj većine životinja, osim svinja, koje su pojeftinile 14,7 posto, ali to je iznimka koja zaslužuje posebnu priču. S obzirom na to da je riječ o cijenama na osnovi otkupa i prodaje, dio tih poskupljenja tek će se preliti u potrošačke cijene idućih mjeseci.
Zato inflaciju treba ozbiljno uzimati u obzir, pogotovo jer većina osjeća znatno veća poskupljenja od službeno objavljenih. Čak i ako izbjegnemo hiperinflaciju, približit će se kraj ere rekordno niskih kamata, što će se odraziti na zaduženost i države i građana i tvrtki. A sudeći prema proizvodima kojima cijene rastu najviše, poduzetnici osjećaju inflaciju dramatičnije i od građana. To je razlog više da prate kako se izračunava inflacija.