27. listopad 2020.

RBA: Trošak pandemije približava se 30 milijardi kuna

Analitičari Raiffeisen banke pripremili su novo izdanje RBAnaliza. Glavna tema RBAnaliza je osvrt na trenutačno makroekonomsko okruženje pod utjecajem COVID-19 i njegove posljedice na domaća financijska te svjetska tržišta. Više o svemu pročitajte u uvodu kojeg je pripremila Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.

Nakon potonuća u drugom tromjesečju, glavna turistička sezona donijela je dašak optimizma i predah pred već sada jasnu vrlo tešku i neizvjesnu jesen, ali i zimu. Naime, nagli prekid sezone i rast infekcija diljem Europe pred kraj trećeg tromjesečja nagovijestili su da mjeseci pred nama donose popriličnu neizvjesnost. Štoviše projicirani oporavak u posljednjem tromjesečju za nekolicinu država EU izložen je visokim negativnim rizicima, a u slučaju vrlo izglednih snažnih restriktivnih epidemioloških mjera pad gospodarstava i u razdoblju od listopada do prosinca nije isključen.

Uz visoke fiskalne poticaje i nastavak ekstremno ekspanzivnih monetarnih politika, kreatori ekonomskih politika nastoje ublažiti ekonomske i socijalne posljedice pandemije. I dok je vremenski rok korištenja fiskalnih poticaja ograničen razinom javnog duga i varira od države do države, monetarna politika prema sadašnjim projekcijama i u euro području i u SAD-u izgledno ostaje ekspanzivna bez ugroze od ionako potisnute inflacije. Negativne kamatne stope, prisutne više od pola desetljeća, postale su i ostat će realnost europskog tržišta.

U takvim uvjetima, potraga za bilo kakvim prinosima omogućavat će i državama s 'lošijim rejtinzima' poput Hrvatske vrlo lagano zadovoljavanje potreba za refinanciranjem i u 2021. Uz to, velike nade polažu se u raspoloživa europska sredstva koja bi mogla biti jedan od čimbenika oporavka. Međutim, bez obuzdavanja pandemije i bez povratka turista, Hrvatska teško može dosegnuti visoke stope rasta. Razlog leži u visokoj ovisnosti o turizmu, koja među ostalima određuje i raspoloživi dohodak kućanstava. Tijekom 2020. on je donekle sačuvan izdašnim potporama Vlade za zaposlenike u djelatnostima pogođenima COVID-om.

Uz snažan pad prihoda i rast rashoda samo u fiskalnoj statistici, trošak pandemije približava se 30 milijardi kuna. Naravno, navedeno uzrokuje i snažan rast javnog duga koji će samo u jednoj fiskalnoj godini istopiti svu fiskalnu konsolidaciju prethodnih godina i dosegnuti povijesno najvišu vrijednost.

Po završetku krize smatramo da će upravo održivost javnih financija i dosadašnjeg modela rasta ponovno doći u fokus. S pozitivne strane na premiju rizika države svakako će djelovati ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam 2 i težnja da u što skorijem roku prihvatimo euro kao jedinstveno sredstvo plaćanja. Brzina i pozitivan učinak svakako će biti veći ako Hrvatska provede reforme na koje se obavezala. A do tada stabilnost tečaja ostaje glavno sidro monetarne politike.  

Dionička tržišta s obje strane Atlantika obilježila je izražena volatilnost, pri čemu su dionički indeksi uglavnom bilježili pozitivna kretanja predvođeni dio­nicama tehnološkog sektora, koje su dosezale rekordne vrijednosti. Vodeći europski dionički indeksi pritom su zabilježili lošiju izvedbu od referentnih američkih indeksa, a jedan od razloga je i slabija zastupljenost tehnološkog sektora u sastavu indeksa. Razdvajanje trendova na razini realne ekonomije i dioničkog tržišta u SAD-u utjecalo je kod dijela tržišnih dionika na preispitivanje opravdanosti visokih valuacija kompanija iz tehnološkog sektora i njima srodnih kompanija iz ostalih sektora. Upravo navedeno obrađujemo u fokus temi naših listopadskih analiza.