Korona i biznis
13. veljača 2020.

Reagiranje ravnateljice DZS-a: Pola Hrvatske nije u godinu dana osiromašilo osam posto

Lidija Brković   
piše Lidija Brković, 
glavna ravnateljica DZS-a
piše Lidija Brković, glavna ravnateljica DZS-a

Državni zavod za statistiku oštro se osuđuje te se ograđuje od špekulacija u članku 'Pola Hrvatske u godinu dana osiromašilo osam posto', autora Gorana Litvana. Smatramo kako je novinar imao mogućnost i trebao biti bolje informiran o temi o kojoj piše te je trebao dobro provjeriti podatke koje analizira. Krivim prikazivanjem trenda kretanja mjesečne medijalne neto plaće obmanjuje se šira javnost, a dužnost DZS-a je reagirati na nepravilno korištenje i tumačenje objavljenih podataka. U članku pišu netočne informacije:

  1. Da je medijalna neto plaća u prosincu 2019. iznosila 5.600 kuna.
  2. Da je medijalna neto plaća u prosincu 2018. iznosila 6.100 kuna.
  3. Da je medijan u trendu pada za 8,1 posto te da je pola Hrvatske u godinu dana osiromašilo osam posto.

Prvo, podatak o medijalnoj neto plaći za prosinac 2019. godine od 5.600 kuna je netočan jer podatak za prosinac 2019. još nije ni objavljen. Podatak o 5.600 kuna mogao se samo odnositi na studeni 2019. godine.

Drugo, netočno je da je medijalna neto plaća u prosincu 2018. iznosila 6.100 kuna. Prema podacima DZS-a za prosinac 2018. medijalna neto plaća iznosila je 5.425 kuna. U studenom 2018. godine medijalna neto plaća prema revidiranim podacima iznosila je 5.431 kuna (prije revidiranja za studeni 2018. godine iznosila je 6.100 kuna). Očito autor članka govori o podacima iz prosinca koristeći nerevidirani podatak za studeni 2018. godine. Kako bi mogao uspoređivati pokazatelje (medijan i prosjek), novinar bi morao koristiti podatke za isti mjesec. Naime, prema navedenim brojkama vidljivo je da je autor zamijenio vremenska razdoblja.

Treće, netočan je podatak o padu medijana od 8,1posto, netočno je da je pola Htrvatske osiromašilo za 8 posto, što sugerira netočno da se medijan kao pokazatelj odnosi na pola stanovništva u Hrvatskoj. Nadovezujući se na prvo i drugo te uzimajući u izračun točne podatke medijalne neto plaće odgovarajućih mjeseci (studeni 2018./5.431 kuna i studeni 2019./5.600 kuna) možemo govoriti samo o rastu medijana od 3,1 posto, a ne o padu od 8,1 posto, kako se navodi u članku. Budući da se radi o osjetljivom i važnom socijalno-ekonomskom području, bitno je istaknuti da je trend suprotan u odnosu na navode iz članka. Prema tome, medijalna i prosječna neto plaća kreću se u istom smjeru, a to je trend rasta.

Oba pokazatelja, i prosjek i medijan, odnose se na zaposlene u pravnim osobama koji su u promatranom mjesecu primili isplatu i predstavljaju srednju vrijednost. Medijan isključuje ekstremne vrijednosti (najviše i najniže plaće) te se odnosi na središnju plaću po položaju, dok prosjek zbraja sve vriiednosti i dijeli se s ukupnim brojem članova niza. Svi zaposleni u pravnim osobama koji su primili isplatu čine značajno manje od pola Hrvatske i tu kategoriju stanovništva obuhvaća medijan (koji pokazuje kako 50 posto zaposlenih u pravnim osobama prima neto plaću kao medijan ili manju od tog iznosa, a 50 posto zaposlenih u pravnim osobama prima plaću kao medijan ili veću od tog iznosa), tako da se samo na temelju kretanja iznosa medijalne neto plaće ne bi trebali izvoditi zaključci o siromašenju općenito, a kamoli o pola Hrvatske jer su prema takvim navodima očite brojčane nepodudarnosti. I osporeno osiromašenje iz naslova nikako se ne može odnositi na pola Hrvatske.

Budući da autor pokazuje nestručno tumačenje statističkih podataka te izvodi potpuno netočne zaključke, širi dezinformacije o siromaštvu te stvara negativnu klimu u društvu koristeći i krivo tumačeći podatke koje objavljuje Državni zavod za statistiku, smatramo važnim naglasiti da je uloga novinara točno informirati i educirati javnost. Etika se ne može odvojiti od profesionalnog novinarstva, u kojem novinar ima dvije važne povlastice – slobodu i odgovornost. Do trenutka objavljivanja spomenutog članka na internetskim stranicama Lider.media, novinar nas nije kontaktirao te je propustio istražiti temu o kojoj piše.

Lidija Brković,
glavna ravnateljica
Državnog zavoda za statistiku