Korona i biznis
14. svibanj 2020.

Rebalans proračuna: Jedina dobra vijest je da se Hrvatska dokazano zna dobro zaduživati

Zdravko Marić i Andrej Plenković    foto Ratko Mavar

Kako je nedavno izjavio njemački ministar financija Olaf Scholz, a onda zorno demonstrirao hrvatski rebalans proračuna, državna pomoć ima granice. Vlada je procijenila pad BDP-a u ovoj godini na 9,4 posto, eksploziju deficita na 25 milijardi kuna (umjesto viška sada ćemo imati manjak od 6,8 posto) i nagli rast javnog duga na preko 86 posto BDP-a, što je sve postignuto u samo 40-ak dana. Rashode zasada ministar financija Zdravko Marić nije smanjivao, pa ostaju na 147 milijardi kuna, ali je zato prilagođena prihodovna strana na 122 milijarde kuna jer gospodarske aktivnosti nije bilo, tako niti prihoda u državnom proračunu.

Nešto više od mjesec dana opće karantene bacilo je domaće financije na koljena, toliko da se prvi puta morao raditi rebalans u prvom dijelu godine, a poseban fenomen je i 'negativan PDV', odnosno situacija u kojoj je dva tjedna travnja država više vraćala poreza, nego što ga je naplatila. Osim što kvantificira koliko je državu koštalo zatvaranje života, rebalans otkriva još neke stvari. Recimo, da su povišice za državne i javne službenike izbačene iz novog proračuna, kao i da novaca za ekonomiju više jednostavno nema, štoviše, nije da ga nije bilo dovoljno niti za ovu rundu pomoći zbog čega će se država zaduživati kod kuće i u inozemstvu. Za očekivati je stoga ukidanje više-manje svih formalnih zapreka funkcioniranju gospodarstva do 1.lipnja, a s time i bilo kakve relevantne daljnje pomoći gospodarstvu bez novih rebalansa, iako je njena nužnost izvjesna jer će vraćanje 'na staro' biti izrazito sporo, usprkos najboljim nadanjima na početku cijele priče u ožujku.

Usprkos snažnoj kampanji u javnosti za rezanjem rashoda kroz smanjenje plaća u javnom sektoru, vlada je procijenila da to u ovom trenutku ne bi bilo mudro, no neke preraspodjele jesu napravljene u svrhu djelomičnog kompenziranja izgubljenih prihoda. Nitko ne spori da je dosad ukazana pomoć gospodarstvu bila izdašna imajući u vidu mogućnosti hrvatskog proračuna, no neizvjesnost vezana za ostatak godine otežava davanje konačnog suda, ali i prilagodbu očekivanja gospodarstva.

Ipak, u kojem će smjeru ta nova preslagivanja proračuna tijekom godine ići sada je vrlo teško procijeniti, posebice hoće li i u kojem opsegu država moći nastaviti pomagati gospodarstvu da se oporavi od ovog žestokog šoka. Iz dosad viđenog jasno je da država nema nikakav 'kreativan' ili strateški pristup proračunu, nego sasvim računovodstveni, pa će jednostavno zabilježiti manjak nastao zbog karantene i pokušati ga nadomjestiti dodatnim zaduživanjem.

---  

Jedina dobra vijest je da se Hrvatska dokazano zna dobro zaduživati, stoga nalaženje novca ne bi trebalo predstavljati problem, što je ministar Marić i rekao prilikom predstavljanja rebalansa (veći dio od potrebnih 63 milijarde kuna već je osigurano). Ako sve ostane na ovakvom proračunu, to znači da je gospodarstvo od lipnja zapravo prepušteno samo sebi i da teško može računati na opipljivu pomoć države. S druge strane, valja biti realan i priznati da novca jednostavno nema i da je trenutačno stanje hrvatskih financija prava slika troška karantene od koje je nemoguće pobjeći. Ostaje, dakle, samo se nadati da je najgore zaista prošlo i da slijedi kakav-takav oporavak.

Cijelu analizu rebalansa proračuna možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju LIdera.