06. listopad 2021.

Rudi Grula (TZ Međimurske županije): Povezivanje lokalnih proizvođača i ugostitelja može podići hrvatski izvoz, a i BDP

Rudi Grula

    foto Andrija Rudić

Čak 70 posto hrane i pića koje se konzumira u turističkim objektima Međimurske županije dolazi iz lokalnog uzgoja, a svi turistički objekti koriste energiju iz obnovljivih izvora, točnije iz obližnjih hidroelektrana. Iako je njihova komparativna prednost mala površina županije, nastoje da i druge hrvatske županije slijede njihov primjer, jer smatraju da se jedino tako stvara prava vrijednost. Sami, kažu, ne znače ništa.

– Tako nešto bi apsolutno bilo moguće i u ostatku Hrvatske zato što hrvatski energetski sustav jako velikim dijelom počiva na obnovljivim izvorima, odnosno hidroenergiji. Smatram da i mnogi drugi krajevi Hrvatske mogu, odnosno imaju te izvore, samo možda marketinški to nisu iskoristili, a mi jesmo – objašnjava Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, ističući ovu prednost Međimurske županije kod novih, osviještenih turista koji traže da su i njihovi domaćini ekološki osviješteni.

Održivi razvoj ili stagnacija

Međimurska županija druga je u Hrvatskoj koja je uvela ETIS sustav pokazatelja za mjerenje i praćenje održivog razvoja turizma. Pomoću ETIS-a znaju i mogu izračunati, primjerice, koliko se električne energije troši u turizmu, koliko se odvaja i reciklira otpad, pa čak i koliko je žena uključeno u turizam te koliko ih je na rukovodećim mjestima. Grula ističe da bi takvi sustavi za mjerenje bili potrebni i u ostalim hrvatskim turističkim destinacijama kako bi se njime točno izračunalo koliko nas turizam zbilja 'košta'.

Na primjer, može se izračunati i koliko je CO2 ispušteno zbog inidividualnog dolaska turista u Hrvatsku automobilom. Grula ističe da, kada bi se takvi podatci na razini cijele Hrvatske zbrojili i oduzeli, znalo bi se što stvarno turizam nosi u Hrvatskoj – razvoj ili stagnaciju.

Osim toga, Grula smatra da bi hrvatske regije okretanjem obnovljivim izvorima energije i uključivanjem lokalnih proizvođača hrane u turističku ponudu postigli da turisti više potroše u destinaciji, čemu se i naginje sveprisutnim promoviranjem održivog turizma. Zbog tih novih 'zelenih' trendova u turizmu vrlo je važno to i jasno iskomunicirati u destinaciji.

Dodana vrijednost

Isto tako, Grula vjeruje da i ostale hrvatske županije mogu uvrstiti veći postotak namirnica lokalnih proizvođača u svoju turističku ponudu. To se, naravno, ne odnosi na velika turistička središta, već na male boutique destinacije poput Međimurja.

– Svuda postoje lokalni proizvođači, pogotovo OPG-i, koji sve više i više finaliziraju svoju proizvodnju, i to je budućnost OPG-a – ne u proizvodnji nekakvih velikih količina, jer mi za svjetsko tržište ne možemo puno toga napraviti, već u proizvodnji manjih količina koje su ekonomski isplative ako se lokalno plasiraju. Naravno, pod uvjetom da su maksimalno kvalitetno proizvedene, a po mogućnosti i ekološki certificirane i finalizirane. Time se postiže velika razlika u cijeni i to je ona dodana vrijednost od koje mali OPG-ovi mogu živjeti – smatra Grula te kao primjer navodi Terme Sveti Martin.

Osim što su prvi hotel u Hrvatskoj s EU Ecolabel oznakom za zaštitu okoliša, Terme Sveti Martin od lokalnih poljoprivrednih gospodarstava kupuju male količine namirnica kako bi mogli opskrbiti hranu za svoje goste. No, Grula ističe da u takvoj opskrbi ključnu ulogu ima dobra organizacija proizvođača i ugostitelja.

– Međimurje je boutique destinacija gdje se može na takav način povezivati proizvođače i hotelijere, a na takvom modelu može raditi apsolutno cijela Hrvatska. Lokalnu proizvodnju može imati svaka županija – kaže Grula i podsjeća da potrošače koji žele takve proizvode već imamo.

O tom povezivanju zelene i plave Hrvatske priča se već dugo, no još uvijek se ne implementira onoliko koliko bi se moglo. Grula misli da takva organizacija može značajno podići hrvatski izvoz, a i ukupan BDP sigurno za koji postotak.

Turizam kao čuvar baštine

Međutim, njihova je komparativna prednost što je površina Međimurske županije mala, pa među prvima u Hrvatskoj uspijevaju provoditi i druge projekte poput razvoja mreže ekomuzeja. U Međimurju se, naime, u posljednjih nekoliko godina uložilo oko 10 milijuna eura za izgradnju i uređenje desetak interpretacijskih centara (jedan od njih je i Riznica Međimurja). Smješteni po cijelom Međimurju, u njima se kulturna baština interpretira uključivanjem lokalne zajednice, a financirani su 85 posto iz različitih fondova EU, od kojih se ističe Prekogranični fond Interreg iz kojega se financiraju aktivnosti provedbe EUSAIR Facility Point projekta i Jadransko jonske strategije.

Za razliku od 'običnih' muzeja, ekomuzeji funkcioniraju na način da je lokalna zajednica nositelj i vlasnik baštine te ju ona mora znati zaštititi i interpretirati. Jedino se tako, smatra Grula, kulturna baština može očuvati.

– Taj koncept je za Hrvatsku izuzetno značajan jer je to održiv način turistifikacije kulturne baštine na ruralnom području. Ne radimo samo etno zbirke i muzeje koji su zaključani, nego uključujemo lokalnu zajednicu maksimalno koliko god možemo. To je garancija da će se ta baština i očuvati. Kada se lokalna zajednica time počne ponositi, kada osvijestimo ljude da je to nešto zaista vrijedno, to će ljude onda dodatno motivirati da tu baštinu i očuvaju. Dodatna motivacija je ekonomska korist od toga, jer ako lokalna zajednica ima od baštine i ekonomske koristi, onda je naravno i više zainteresirana da ju očuva. Zbog čega, primjerice, lončari nestaju? Zato što nema ekonomske logike. To može opstati, po mom mišljenju, najjednostavije upravo kroz turizam – kaže Grula.

A da je kulturno nasljeđe važno ljudima u Europskoj uniji pokazuju i rezultati istraživanja Reuters4U provedenog u sklopu studije 'Ekonomski utjecaj Kulturnih ruta Vijeća Europe u EU makro-regijama' iz 2020. godine, koji govore da je 82 posto ljudi ponosno na kulturno nasljeđe, dok ih 71 posto smatra da kulturno nasljeđe može unaprijediti kvalitetu života.

Ništa bez lokalne zajednice

A osim ekomuzeja, u Međimurju potiču vožnju bicikala uz e-bike sharing projekt i punionice, a za turističke obilaske imaju električne vlakiće i hop-on hop-off autobuse (koji će također uskoro biti električni). Budući da preko 90 posto turista u Međimurje dolazi automobilima, na taj im način žele ponuditi alternativu.

Same zgrade interpretacijskih centara sa zaposlenicima čine stari princip turizma. Svjestan da je još puno posla pred njima, Grula ističe da sada izgrađeni interpretacijski centri moraju biti generatori osvješćivanja, edukacije i uključivanja lokalnih zajednica u cijelu turističku priču.

Upravo je uključivi održivi turizam bio tema ovogodišnjeg Svjetskog dana turizma povodom kojega je Grula predstavio Međimurje kao dobar primjer iz prakse održivog turizma, a koordinator te teme u sklopu Jadransko-jonske strategije bilo je Ministarstvo turizma.