20. studeni 2021.

Selfbranding: Svatko je brend koji nekomu ide na živce

Društvene mreže izvrstan su poligon za samopromidžbu i samobrendiranje. No čini se da osobnog brendiranja nema bez iritiranja jer većina se objava svodi pod nazivnik ‘hvalite me, usta moja‘

Postojiš li danas uopće ako nisi na nekoj od društvenih mreža? Vjerojatno bi se mnogi u poslovnom svijetu složili da jednostavno ne postojiš, da si nevidljiv, da te nema. Društvene mreže postale su glavni poligon za samopromidžbu i samobrendiranje, što dokazuju i poneki zidari i knauferi na poslovnoj mreži LinkedIn. Čini se da su svi prepoznali važnost osobnog brenda bez obzira na to kojim se poslom bavili, ali kako društvene mreže, pogotovo poslovne poput LinkedIna, sve više stvaraju samoreklamirajući sadržaj kao i objave koje bismo mogli svesti pod nazivnik 'hvalite me, usta moja', postavlja se pitanje kako se reklamirati ili brendirati a da drugima ne idete na živce.

Užareni 'unfollow'

Svjedoci smo poplava raznih objava, motivirajućih poruka, vlastitih uspjeha i sličnoga kojima se mnogi diče na društvenim mrežama, što onima drugima s manje uspjeha ili manje samohvale, vjerojatno, pomalo i smeta. Svakodnevne objave jednih te istih ljudi, imali što za reći taj dan ili ne imali, postale su uobičajena praksa koja žari gumb unfollow. A da se to ne dogodi, tj. da ne postanete žrtva vlastite promidžbe, potrebno je biti autentičan, istaknuti se na način koji će barem većini biti prihvatljiv, jer nitko se ne može svidjeti svima ma što napravio ili rekao, osim možda prodavača sladoleda.

Stručnjakinja za osobno brendiranje i osnivačica portala Shhhefica Tanja Džido kaže kako treba biti oprezan kad se govori o izgradnji osobnog brenda.

– Kad govorimo o izgradnji osobnog brenda, uvijek nam je prva na umu potreba da upravljamo mišljenjem koje drugi imaju o nama, a zapravo je suprotno: gradnja osobnog brenda počinje od mišljenja koje mi imamo o sebi. Ako sami nismo svjesni vlastitih talenata i ne vidimo koja je naša točka diferencijacije na tržištu, u stalnoj potjeri za odobravanjem drugih gubit ćemo vlastitu autentičnost i posljedično iskorištavati prilike koje nisu za nas, a to je suprotno od cilja osobnog brendiranja – kaže Džido.

Cilj osobnog brendiranja, tvrdi ona, nije postati poznat općoj javnosti, nego biti prepoznat u javnosti u kojoj želite izgraditi autoritet i u području u kojem želite dobiti prilike za sebe.

Pokretači povjerenja

Znači, treba izabrati nišu, otkriti svoje najveće talente i prednosti te na temelju toga početi graditi osobni brend.

Osnivač agencije Kontra Ilija Brajković tvrdi da svaki čovjek na svijetu ima osobni brend pa navodi da je i naše svakodnevno odijevanje dio njega, kao i naše ponašanje prema drugim ljudima, te dodaje da većina pazi na taj dio osobnog brenda iako o tome i ne razmišlja. No ima i onih koji tvrde kako se ne treba previše ukalupiti u neku nišu, već da, zapravo, nema pravila za 'boostanje' osobnog brenda. Dora Hrkač, voditeljica marketinga i komunikacija u Esyasoft Technologyju, tvrtki a sjedištem u Dubaiju, kaže kako na društvenim mrežama nema pravila o tome što objavljivati sve dok objave imaju smisla.

– Dok jedni smatraju da ćete biti vjerodostojniji ako se držite svoje ekspertize i zajedničkog područja interesa, postoji i sve više istraživanja koja potiču koketiranje s temama koje ne moraju nužno imati veze (samo) s vašom primarnom ulogom, odnosno poslom kojim se bavite. Nekada treba dati i komadić sebe. Razlog? Dijeljenje osobnih priča pomaže povećati povjerenje u odnosima. Istraživanja prate tri ključna pokretača povjerenja: autentičnost, logika i empatija. Skloni smo vjerovati ljudima za koje vjerujemo da se ponašaju kao i mi sami i pokazuju empatiju. Povećanje realnosti i ljudskosti dijeljenjem osobnih priča moćan je način za izgradnju tog povjerenja – smatra Hrkač.

Nagrade za iskrenost

Predstavnik generacije Z, tiktoker Dario Marčac tvrdi da nam se, ako radimo posao koji volimo, lakše brendirati. To nije čudno ako se bavite TikTokom, ali pitanje je koliko danas ljudi istinski voli svoj posao, a opet su primorani 'bildati' vlastiti brend.

– Bitno je biti dosljedan i prikazivati stvari onakvima kakve jesu. Publika na društvenim mrežama brzo shvati ako je nešto odglumljeno, ali isto tako nagradi ako je nešto iskreno – govori Marčac.

Ako ste se odlučili u nekom trenutku eksponirati na nekoj od mreža, sigurno si postavljate pitanje gdje je to najbolje učiniti. Najveća je pogreška truditi se biti svugdje prisutan i trošiti energiju na mnogo kanala, a zapravo ni na jednome postizati rezultate. Važno je odabrati jedan temeljni i fokusirati se na njega razmišljajući pritom gdje je vaša ciljna publika, bio to LinkedIn, TikTok ili nešto drugo. Svaki kanal ima svoju publiku i specifičnosti komunikacije koje trebate poštovati da biste na njemu uspjeli.

Još jedna mladi pripadnik generacije Z, Dino Kečević aktivan je na poslovnoj mreži Linkedin i kaže kako se na toj mreži moguće brendirati na razne načine.

- Jedan od načina, a po meni i najbolji, je svakako kreiranje i objavljivanje vlastitog sadržaja. Dalje, brendirati se moguće ostavljanjem komentara na tuđim postovima. Znam nekoliko pojedinaca koji ništa ne objavljuju, već samo komentiraju objave drugih korisnika LinkedIna, a svi znaju za njih i stvorili su dobar osobni brend - kaže Kečević.

Top-mjesta za promoviranje

Ipak, neka mjesta, tj. platforme, bolja su od drugih. Kad je poslovni svijet u pitanju, LinkedIn je ipak najbolja mreža za reklamiranje vlastitog brenda, no ima i iznimaka poput Marčaca, koji je najprije pokorio TikTok, a zatim se prebacio na poslovni LinkedIn.

– Ja sam svoj medij, TikTok, odabrao gledajući gdje je najveći organski doseg, odnosno proučavao sam gdje ću objavljivati sadržaj koji će imati više pregleda. Kad sam ondje stekao publiku, onda sam je polako prebacivao i na ostale mreže, Instagram i Facebook, gdje više nije moguće organski rasti. Uslijedio je LinkedIn jer sam želio stečeno znanje podijeliti s ekipom koja od toga može imati koristi u vlastitim biznisima. Koji se god medij odabere, bitno je najprije provesti neko vrijeme na njemu da se upozna s publikom, vidi kakav je sadržaj prihvatljiv, a, naravno, ovisi i o tome koji oblik sadržaja želimo objavljivati. Ako želimo pisati blogove, malo teže ćemo to postići primjerice na YouTubeu – objašnjava Marčac.

Možda i teže pitanje od onoga gdje se brendirati jest ono kako se brendirati. Društvene mreže tu su alat kojim samo naglašavamo ono što već prirodno jesmo.

– Mlađe generacije koriste se društvenim mrežama da bi se istaknule svojim talentima, primjerice plesanjem, pjevanjem, izradom kreativnih videouradaka – kaže Džido i dodaje da bez obzira na posao koji radite prilika za brendiranje ima u svakom području.

Važnost brendiranja

Mnogi nisu svjesni važnosti osobnog brendiranja jer se on i dalje smatra nečim što je rezervirano za javne osobe, osobe željne pozornosti javnosti i slave. Osobni branding mnogo je više od toga – on je kao 3D verzija našeg CV-a: samo dajemo do znanja ljudima tko smo i u čemu smo stručni. To našem društvu najteže pada jer smo svi odgojeni tako da se uklapamo i ne ističemo. Osobno brendiranje ​ tjera nas da iziđemo iz zone komfora, otkrijemo u čemu smo posebni i to podijelimo sa svijetom. To nije lako, ali osigurava nam otpornost na krize i vanjske utjecaje.

– Mnogo je ljudi toga postalo svjesno tek kad je nastupila globalna pandemija. Tada su shvatili da, ako nemaju snažan osobni brend, njihovo ime nije na stolu među onima koje se treba sačuvati kad nastupe rezovi, a u reorganizacijama dobivaju mnogo nižu poziciju. Osobni brend ​naša je investicija u budućnost jer je to jedina sigurnost na koju možemo računati. Ako sutra dobijemo otkaz, mi svoju reputaciju i ekspertizu nosimo sa sobom i otporni smo bez obzira na to što se u ekonomiji dogodilo – zaključuje Džido.