23. rujan 2019.

Sever: Puno toga čini prevagu na stranu poslodavaca, treba još mnogo napraviti u korist radnika da se ravnoteža uspostavi

 foto Dražen Lapić

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava u ponedjeljak ujutro počeo je sastanak sa sindikatima i poslodavcima o izmjenama šest 'radno-mirovinskih' zakona kojima se želi regulirati mogućnost ostanka u svijetu rada i nakon 65. godine.

- Nemamo velikih očekivanja, prvenstveno zbog toga što je ovaj sastanak najavljen kao sastanak koji će biti informacija, dogovor oko toga što bi se zapravao mijenjalo u Zakonu o radu i nekim drugim zakonima, izjavio je prije početka sastanaka predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i dodao da se neće razgovarati o mirovinskoj reformi.

- Pristajemo isključivo samo na razgovor vezan za Zakon o radu i prateće zakone, izjavio je Sever.

Riječ je o izmjenama Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Vlada se odlučila na izmjene tih šest zakona kako bi omogućila ostanak u svijetu rada i nakon 65. godine života, a nakon što je prihvatila zahtjeve inicijative "67 je previše", koje je svojim potpisima podržalo više od 700.000 građana.

Aladrović smatra da su postignute kvalitetne zakonske promjene

- Smatramo da smo postigli kvalitetne promjene zakona. Manje-više smo se usuglasili da ćemo se i kroz nekoliko dana ponovno vidjeti na bilateralnim sastancima i raspraviti sve prijedloge. Generalni prijedlozi su stimulacija dužeg ostanka u svijetu rada, iz tog razloga mijenjamo zakonsku regulativu da se radnici do 68. godine zadrže u svijetu rada. Potičemo adekvatnije mirovine, kazao je resorni ministar.

- Prezentirali smo predložene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu, odnosno šest zakona u domeni radnog zakonodavstva, pojasnio je Aladrović i dodao da će zakoni već danas krenuti u javnu raspravu te će se kroz 14 dana vidjeti postoji li još mogućnosti za daljnjim unaprijeđenjem propisa.

- Mi kao Vlada smo se vrlo jasno odredili koji su naši ciljevi i stavovi i kako smatramo da možemo dugoročno omogućiti da sustavi budu kvalitetni i održivi na zadovoljstvo svih građana Hrvatske, stoga smo takav prijedlog i napravili. Naravno pričekati ćemo prijedloge sindikata i poslodavaca, naglasio je Aladrović.

Dodao je kako smatra da su postigli kvalitetne prijedloge Zakona kojim će obuhvatiti cijeli sustav te će ga učiniti dugoročno kvalitetnim i održivim. Tvrdi i kako statička procjena učinka Zakona o mirovinskom sustavu i dalje stoji te će državni proračun koštati 45 milijardi kuna.

- Što se tiče Zakona o mirovinskom osiguranju zapravo se prihvaćaju samo izmjene koje su bile dio referendumskog pitanja, a što se tiče Zakona o radu mijenjalo se u pravilu po jedan dva ili tri članka u svakom od navedenih šest zakona. To su blage izmjene u smjeru normativne djelatnosti, ustvrdio je Aladrović i najavio da će nakon javne rasprave zakonske izmjene u hitnu saborsku proceduru.

Na novinarsko pitanje jesu li poslodavci bili zadovoljni pregovorima i predstavljaju li im problem otpremnine ministar Aladrović je izbjegao konkretan odgovor.

- Recimo da je jedan od problema problem otpremnina u ovom pitanju, no Zakon o radu definira puno šire radno zakonodavstvo tako da se mi ne bi ograničavali samo na ovaj dio, poručio je Aladrović.

Objasnio je i tko će moći raditi do 68. godine te na koji način će se to radnicima i omogućiti.

- To će se odnositi na sve radnike. Ukoliko poslodavac nije zadovoljan s radnikom ima druge institute da mu se eventualno zahvali. Ako poslodavac ima potrebe za tim radnikom, dakle u tom slučaju mogućnost ostanka u svijetu rada traje do 68. godine, ili ako se drugačije dogovore, zaključio je Aladrović.

Napomenuo je i kako se te izmjene odnose na sve državne i javne službenike.

Poslodavci se protive dužem ostanku u svijetu rada

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izjavio je u ponedjeljak da se poslodavci, u izmjenama radnoga zakonodavstva, protive dužem ostanku u svijetu rada i žele da se i dalje radni odnos prekida s navršenih 65 godina starosti.

Došlo je do mimoilaženja u promišljanju između sindikalne i Vladine strane na jednoj strani i poslodavaca s druge strane. Poslodavci bi da ta dob i dalje u zakonima ostane na 65 godina, pa da se oni mogu dogovarati s radnicima koji žele ostati dulje raditi, izjavio je Sever nakon sa sastanka s poslodavcima i predstavnicima Vlade o izmjenama Zakona o radu i drugih pratećih zakona u kojima je sada definirana dob za prestanak radnog odnosa na 65 godina.

- Poslodavci žele prostor da se rješavaju radnika kako žele, a onda ih, uz mirovinu, privlače da još jedan dio novca dodatno zarade. Trenutno na taj način radi više od 14.000 umirovljenika. Sada kada bi se ta dob digla tako da radnik može odlučivati - hoće li ostati raditi dulje uz punu plaću i sva ostala prava iz radnog odnosa, to sad poslodavcima ne odgovara, kaže Sever.

O tome koliko će državu stajati izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, po kojima će radnici moći ići u punu mirovinu sa 65 godina života, izračuna još nema.

- U ovom trenutku nije još moguće napraviti dubinsku analizu učinka propisa, no mislim da ne treba više nikome govoriti da je trošak od 45 milijardi kuna, o kojem se pričalo iz Vlade, bio samo strašenje naroda, kaže Sever.

Ocijenio je da Vlada, koja je u više navrata išla "niz dlaku poslodavcima", sada u pitanju radno-mirovinskih zakona ide u pravcu nekakve ravnoteže.

No, kada se pogleda cjelinu, još uvijek puno toga čini prevagu na stranu poslodavaca, poput različitih neporeznih davanja i drugoga što su dobili u prethodnom razdoblju, tako da bi trebalo još puno toga napraviti u korist radnika da bi se ravnoteža uspostavila, ocijenio je Sever.

Na sastanku u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, osim o Zakonu o mirovinskom osiguranju, raspravljalo se o izmjenama Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.