11. rujan 2020.

Sigurnosna elita okupila se u Zagrebu

5. međunarodni Zagreb Security Forum   
PIŠE: Natalija Parlov Una
PIŠE: Natalija Parlov Una

U organizaciji Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i Udruge Sv. Jurja, u zagrebačkom Sheratonu je 7. - 8. rujna 2020. godine održana peta međunarodna sigurnosna konferencija Zagreb Security Forum (ZSF) na temu "Hibridne prijetnje i ratovi u 21. stoljeću – jačanje otpornosti društva i kritične infrastrukture“ koji je okupio poznate stručnjake iz nacionalne i međunarodne sigurnosti te iz više perspektiva obradio tematiku prepoznavanja naprednih hibridnih prijetnji i zaštite kritične nacionalne infrastrukture.

Visokopozicionirani govornici iz NATO-a, izraelskog Sveučilišta Ban Ilan, Zaklade Konrad Adenauer, Hrvatskog vojnog učilišta Dr. Franjo Tuđman i ostalih relevantnih institucija iznijeli su aktualne studije slučajeva vezane uz prepoznavanje i uočavanje složenih oblika hibridnih prijetnji u svojstvu osiguravanja djelotvorne i efikasne zaštite, kako temeljnih vrijednosti društva i demokracije, tako i kritične nacionalne infrastrukture - osobito u područjima energetike i kibernetike.

Okupljenima na Forumu obratili su se izaslanik premijera i posebni savjetnik predsjednika Vlade RH doc.dr.sc. Robert Kopal, ministar obrane RH dr.sc. Mario Banožić, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ general-pukovnik Mate Pađen, voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer u Zagrebu Holger Haibach, te putem video linka potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, prof.dr.sc. Shlomo Shpiro sa izraelskog Sveučilišta Ban Ilan i savjetnica u NATO-u dr.sc. Deniz Beten.

U uvodnoj riječi predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba doc.dr.sc. Gordan Akrap objasnio je da organizatori hibridnih napada nastoje ostvariti različite ciljeve koji mogu biti politički, ekonomski, sigurnosni, vojni, kulturni, socijalni i drugi. Njima se nastoji ovladati upravljanjem informacijama koje donosioci odluka komuniciraju ciljanoj publici, a sve u cilju kontrole komunikacijskih kanala kojima te informacije putuju. U takvima akcijama svrha komunikacijskog kanala više nije informiranje nego manipulacija informacijama, znanjem i emocijama, a napadači tijekom napada nastoje prikriti svoje akcije, namjere i identitet kako bi spriječili otkrivanje svojih zlonamjernih aktivnosti. Gospodin Akrap je ukazao i na to kako su u posljednje vrijeme objave na različitim društvenim mrežama postale ključni komunikacijski model putem kojeg se u kratkom vremenu može proširiti velika količina dezinformacija.

Docent Kopal pohvalio je organizatore i prenio da Vlada Republike Hrvatske na čelu s Andrejem Plenkovićem snažno podupire organizaciju sigurnosnih foruma istaknuvši da očekuje konstruktivne rasprave u cilju dodatnog poboljšanja našeg sigurnosnog okruženja, kao i cijelog sustava domovinske sigurnosti.

Ministar Banožić istaknuo je da RH jako dobro razumije važnost sigurnosnog aspekta te da kroz uspostavu i razvoj sustava domovinske sigurnosti želi ojačati otpornost društva koje će biti u stanju doprinijeti zajedničkoj sigurnosti EU i partnera u NATO-u.

Nakon uvodnih riječi i obraćanja uvaženih gostiju održan je prvi panel na temu „Nadolazeće prijetnje u 21. stoljeću i zaštita društva i demokracije: lekcije iz krize s koronavirusom“, kojim je moderirao prof.dr.sc. Mladen Vedriš sa Sveučilišta u Zagrebu.

U panel se putem video linka uključila dr.sc. Vlasta Zekulić iz sjedišta NATO-a koja je održala izlaganje o pristupu NATO Saveza i načinima suzbijanja hibridnih prijetnji tijekom pandemije korona virusa. Prof.dr.sc. Shlomo Shpiro izlagao je o kriznim komunikacijama i otpornosti izraelskog društva i države na hibridne prijetnje. Gospodin Holger Haibach iz Zaklade Konrad Adenauer osvrnuo se na važnost zaštite društva i demokracije u novom dobu. Prof.dr.sc. Slavko Vidović, doc.dr.sc. Gordan Akrap i Hrvoje Sagrak autori su izloženog rada „Postizanje digitalnog suvereniteta – zašto i kako“ o potrebi postizanja digitalnog suvereniteta te mogućim načinima definiranja preduvjeta i provedbe aktivnosti u tu svrhu. Komodor dr.sc. Grzegorz Lyko, načelnik stožera NATO Centra izvrsnosti za strateško komuniciranje, na kraju panela je održao izlaganje o strateškim ciljevima NATO Saveza i kriznim komunikacijama u slučaju hibridnih napada.

Drugi panel pod nazivom „Hibridno i kibernetičko ratovanje – prijetnje slobodi i društvu“ moderirao je doc.dr.sc. Gordan Akrap sa Instituta za istraživanje hibridnih sukoba u Zagrebu.

image
Natalija Parlov Una i Željko Sičaja, Apicura
foto

Dr.sc. Hrvoje Karna, Darija Jurko i Boško Jerončić-Grba sa Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ predstavili su analizu učestalosti uporabe pojma „hibridno ratovanje“ u digitalnom medijskom prostoru Republike Hrvatske. Potom je dr.sc. Vira Ratsiborynska iz NATO-a i transatlantskih pristupa sigurnosti na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu (VUB), održala izlaganje na temu budućnosti ruskog hibridnog ratovanja prikazavši je u sklopu analize različitih pokretača te vrste ratovanja i njihovog utjecaja na društvo. O zaštiti kritične infrastrukture od unutarnjih prijetnji nastavio je ir. Yvan de Mesmaeker iz Europskog udruženja korporativne sigurnosti. U nastavku je umirovljeni pukovnik izraelske vojske Eyal Pinko održao je izlaganje o pomorskim aspektima hibridnog i kibernetičkog ratovanja na Sredozemlju. Matjaž Prah, predstavnik HEP-a u Nuklearnoj elektrani u Krškom izlagao je o sigurnosnim aspektima nuklearnih elektrana.

Treći panel pod nazivom „Hibridno i kibernetičko ratovanje – međunarodni problemi i zajednička rješenja“ moderirao je ir. Yvan de Mesmaeker, ECSA, Brisel.

U prvom dijelu panela izloženi su zaključci prof.dr.sc. Iztoka Podbregara i prof.dr.sc. Polone Šprajc sa Sveučilišta u Mariboru o ograničenjima kretanja u kontekstu pandemije u Sloveniji. Hibridno ratovanje je komentirala i direktorica Eurafexx grupe, Lina Aburous te ukazala na mnogobrojne pozitivne aspekte zajedničke suradnje u rješavanju problema te vrste.

Prof.dr.sc. Aleksandra Gasztold sa Sveučilišta u Varšavi i dr.sc. Przemyslaw Gaztold sa poljskog Instituta za javno sjećanje i Sveučilišta za ratne studije održali su izlaganje o uočenom razvoju trendova ruskog hibridnog djelovanja u vidu špijunaže i obmane protiv Poljske. Potom su prof.dr.sc. Zoran Dragišić sa Sveučilišta u Beogradu, prof.dr.sc. Darko Trifunović i Darko Obradović sa INIS-a izlagali o ruskim hibridnim prijetnjama i njegovom lošem utjecaju na zemlje zapadnog Balkana.

Drugi dan održan je zatvoreni panel na kojem su prodiskutirani i objedinjeni zaključci vezani uz analizu prijetnji i aspekte združenih odgovora vezanih uz pandemiju koronavirusa. Također su detaljnije obrađene potrebe zajedničkog djelovanja i intenzivnije međunarodne povezanosti u svrhu pravovremenog uočavanja i sprječavanja naprednih hibridnih prijetnji. Sudionici su imali priliku upoznati se s neposrednim iskustvima Ukrajine u suočavanju s prijetnjama koje dolaze iz hibridnog spektra aktivnosti te strateškim promišljanjima umirovljenog generala zbora dr.sc. Mirka Šundova o uporabi modernih tehnologija u sagledavanju prijetnji u aspektima preventivnog i aktivnog djelovanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Konferencija je, uz detaljan pregled recentnih studija slučajeva napada vezanih uz napredne hibridne prijetnje i načine zaštite kritične nacionalne infrastrukture, značajno doprinijela umrežavanju domaćih i međunarodnih stručnjaka za nacionalnu i međunarodnu sigurnost.

Integrirano djelovanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini u današnje vrijeme predstavlja ključni preduvjet koji mora biti zadovoljen kako bi se moglo učinkovito odgovoriti na moderne sigurnosne prijetnje“ - zaključio je docent Akrap.

Autorica: Natalija Parlov Una, doktorandica Međunarodnih odnosa te stručnjakinja za informacijsku sigurnost i bihevioralni digitalni marketing. Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova iz područja informacijske sigurnosti, bihevioralnog marketinga, plasmana na vanjska tržišta i međunarodnih odnosa. Konzultantica je inozemnim i domaćim tvrtkama te institucijama u poljima procesne forenzike, informacijske sigurnosti, bihevioralne marketinške analitike te usklađivanja poslovanja s europskom pravnom regulativom. Auditorica je najveće njemačke certifikacijske kuće TÜV NORD za međunarodne standarde sustava upravljanja informacijskom sigurnosti ISO/IEC 27001, sustava upravljanja društvenom sigurnosti i kontinuitetom poslovanja ISO 22301, sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001 te sustava upravljanja za suzbijanje podmićivanja ISO 37001. Direktorica je dviju tvrtki: PARLOV Digital Intelligence za bihevioralni digitalni marketing te APICURA Business Intelligence za informacijsku sigurnost i usklađivanje s europskom pravnom regulativom. LinkedIn