14. studeni 2019.

Lani smo upozorili: U sedam godina proračun će narasti za 32 milijarde kuna! No raste još i brže! 

Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH   

U kolovozu prošle godine, Lider je objavio tekst u kojem se analizirao proračun u razdoblju od 2014. do 2021. godine Tada je plan prihoda za 2019. bio 134,2 milijarde kuna, a na kraju iznosi 138 milijardi. Za 2020. se lani mislilo da će biti 139 milijardi, no skočio je na 145 miijardi. 

Ovaj tekst je objavljen u Lideru u kolovozu 2018. godine.

Dugo smo čekali da fiskalna odgovornost barem ‘de iure’ postane dijelom ponašanja vladajućih garnitura. I uvede kategoriju ekonomski razumno posloženih proračunskih brojki. Iako je, s obzirom na praksu (ne)poštovanja vlastitih zakona, propisa i pravilnika, ono ‘de facto’ nemjerljivo važnije. Naizgled, Smjernice ekonomske i fiskalne politike od 2019. do 2021., koje redovito godišnje šaljemo Europskoj komisiji na ogled, potvrđuju tu razumnost. Ne tako daleke 2021. postići ćemo nekad nezamislivo – uravnoteženi proračun. Štoviše, bit će i nešto viška. Dok se fiskalna odgovornost ne ukorijeni i 'de iure' i 'de facto', ipak ćemo nešto ušićariti izvan tih okvira.

Vlada je, kako veli, uzela u obzir rast gospodarstva, ali i najavljeno porezno rasterećenje (cijeli paket poreznih izmjena osvanut će najesen), pa će u 2019. ukupni prihodi državnoga proračuna porasti za četiri posto, a u 2020. za 3,6 posto.

Štedjeti treba u dobrim godinama

Pri tome će, prema vlastitim projekcijama, BDP u tim godinama rasti za 2,7 odnosno za 2,5 posto. Dakle, manje od stope rasta prihoda! I to ne baš mrvicu manje. Vlada se, očito, povela za računicom u koju do pisanja novih Smjernica nikada prije nije povjerovala: da smanjenjem poreza prihodi mogu rasti. Ekonomisti desetljećima vrište da je manje doista više, no uzimajući u obzir jednu sitnicu – čak i u živahnim ekonomijama za to je potreban vremenski odmak. U našemu tromom gospodarstvu, s okoštalim strukturama, za to će trebati koja godina više.

Dakle, veće prihode i veću potrošnju kao posljedicu smanjenja poreza možemo si dopustiti tek nakon dvije do tri godine lakšega poduzetničkog disanja. I to bez najvažnijega dijela jednadžbe, nužne štednje u dobrim godinama da bismo imali čime nahraniti gladne godine. A one, uopće nema sumnje, stižu.

No za početak matematika. Zbrojeno, brojke pokazuju sljedeće: od 2015., godine u kojoj je BDP prvi put nakon krize porastao, do zaključno s 2021., BDP će kumulativno porasti za 27,8 posto, s 339,6 milijardi kuna na 434 milijarde. No proračunski prihodi u tom će razdoblju porasti za 29,3 posto, sa 109,1 na 141,1 milijardu kuna!

Rashodi će rasti pristojnije – oko 19 posto. Vlada, očito, računa na to da će se gospodarski rast, kakav-takav, preliti u proizvodnju i potrošnju, što će nakrcati proračun porezima. Pri tome slabo gleda globalno dvorište, još manje vlastito. I upravo je to razlog zbog kojeg u Prijedlogu zakona o fiskalnoj odgovornosti nedostaje ključna stvar – vezivanje proračunskih brojki uz druge dvije pojave, usporavanje i pad BDP-a! Vlada je kroz projicirane stope BDP-a priznala da se to događa.

Nažalost, usporavanje i vrlo izgledan pad BDP-a nije uračunala u proračunske brojke. Nije uopće pitanje hoće li se dogoditi neka nova kriza. Pitanje je samo kada. A s ovakvim proračunom Hrvatska opet nema nikakva prostora da spriječi novo urušavanje. S mršavim rastom koji nam se događa jedva smo se vratili na razinu iz 1989. S novom krizom završili bismo valjda u sedamdesetima.

Lakoća pristajanja na niske stope

Kao i uvijek, vrag je u detaljima. Naime, u Smjernicama piše da je ‘projekcija gospodarskoga rasta izložena prevladavajuće negativnim rizicima, pri čemu oni proizlaze iz vanjskoga okružja, a odnose se na jačanje protekcionističkih politika, zaoštravanje financijskih uvjeta te geopolitičke napetosti’. Nema sumnje da je to točno. Pokazuje to već neko vrijeme uvoz koji raste znatno brže od izvoza. Konkretno, od 2016. udjel izvoza u BDP-u s 48,8 posto povećao se na 51,2 posto, no udjel uvoza skočio je više, s 46 na 49 posto! Dakle, ono što nas je vuklo iz krize, izvoz, već neko vrijeme slabi! 

Nove Smjernice, unatoč kakvom-takvom usklađivanju brojki s BDP-om, i to samo kad gospodarstvo raste, ni ovaj put nisu ništa više od ušminkavanja fasade. Izostale su dvije ključne stvari: ozbiljno 'rasturanje' okamenjene strukture proračunskih rashoda i usklađivanje prihoda i rashoda s realnom procjenom ‘padajućega rasta’ BDP-a.

Naime, hrvatski BDP po stanovniku posljednjih 14 godina stagnira na 60-ak posto prosjeka Europske unije smještajući Hrvatsku, uz Bugarsku, na začelje Europske unije. Ondje smo zakucani i prema mnogim drugim pokazateljima, no ne trebaju nam pokazatelji da bismo osvijestili da nam je fasada odlična, ali sadržaj trune. Sa zaoštravanjem odnosa između Istoka i Zapada, carinskim ratom i usporavanjem Europe koja stagnira, našega glavnog izvoznog tržišta, nova je kriza samo pitanje minuta. Ali sve je u redu, 2021. imat ćemo stotinu milijuna proračunskih kuna viška!