Od osnivanja Državnog inspektorata do kraja studenog ove godine šumarska je inspekcija obavila 5.523 inspekcijska nadzora. Počevši od 1. travnja 2019. do 31. prosinca te godine šumarska inspekcija je obavila 1510 inspekcijskih nadzora, donijela 36 rješenja, podnijela 310 optužnih prijedloga i jednu kaznenu prijavu. Od navedenog broja inspekcijskih nadzora po prijavi stranaka ili predstavci drugih tijela obavljeno je 406 inspekcijskih nadzora.
Tijekom 2020. godine šumarska inspekcija je obavila 2090 inspekcijskih nadzora (od čega 605 inspekcijskih nadzora po prijavi stranaka ili predstavci drugih tijela), donijela 50 rješenja, podnijela 443 optužna prijedloga i dvije kaznene prijave, a od početka ove godine do 30. studenog obavljeno je 1923 inspekcijska nadzora (od čega 755 inspekcijskih nadzora po prijavi stranaka ili predstavci drugih tijela), doneseno je 23 rješenja, podneseno je 435 optužnih prijedloga i pet kaznenih prijava te je doneseno šest prekršajnih naloga ukupnog iznosa 155.900 kuna i oduzeta imovinska korist u vrijednosti 99.874 kune.
Nakon što je nedavno objavljen članak u Slobodnoj Dalmaciji u kojem je navedeno da je 'Europskoj komisiji već neko vrijeme dostupna vrlo opsežna dokumentacija o navodnoj devastaciji šuma u Hrvatskoj, zatražili smo podatke od Državnog inspektorata kako bismo saznale kolike su razmjere devastacije i koliko je to uopće točno.
Podsjetimo, u članku Slobodne Dalmacije navedeno je da je dokumentaciju na 'više od tisuću stranica izradio i dokazima s terena potkrijepio Zeleni odred – forum braniteljske udruge ViDrA, ne čijem čelu je Vesna Grgić, koja je i pokrenula cijelu akciju'. Riječ je navodno o koruptivnim radnjama u Hrvatskim šumama i najvišim državnim institucijama, a posljedica je da je u deset godina u dvije trećine Hrvatske devastirano čak sto tisuća hektara, ili milijardu četvornih metara šuma.
Za sve se to zainteresirao i zastupnik u Europskom parlamentu, član austrijskih Zelenih, Thomas Waitz, koji je ljetos, po vlastitom izboru, obišao posebni zoološki rezervat Varoški lug, ornitološki rezervat Crna Mlaka te Bilogoru. Nakon toga je poslao pismenim putem pitanje Europskoj komisiji što kani poduzeti.
Odbačene optužbe
Zvuči zastrašujuće, no pitali smo i Hrvatske šume (HŠ) što misle o toj optužbi. U toj državnoj kompaniji kažu da su desetogodišnjim planovima gospodarenja koje odobravaju Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja propisani svi radovi koji se moraju obaviti na području određene gospodarske jedinice.
Jedna od tih je i sječa glavnog prihoda po principu oplodnih sječa, što za krajnji rezultat ima uklanjanje svih stabala stare sastojine iza koje ostaje mlada sastojina koja je vizualno prilično različita od stare, te stvara dojam da tamo više nema šume, no to nije tako, samo pomlatku treba dati vremena da naraste – kažu u HŠ-u.
Dozvolu za te radove daje Državni inspektorat Republike Hrvatske na osnovu uvjeta koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede Pravilnikom o uređivanju šuma.
- Dakle, nijedna sječa dovršnog sijeka ne odvija se bez dozvole Državnog inspektorata, koji tu dozvolu neće izdati ako površina nije pomlađena sukladno Pravilniku o uređivanju šuma. Iz toga proizlazi da nema krčenja, jer je se u svakom trenutku na istoj površini nalazi šuma – bila ona stara 120 ili jednu godinu – kažu u HŠ-u.
U toj državnoj kompaniji, ali i u Ministarstvu poljoprivrede ističu da je HŠ nositelj FSC certifikata za gospodarenje šumama. U Ministarstvu ističu da je Soil Association Certification Ltd. (SA Cert), certifikacijsko tijelo akreditirano za provođenje FSC audita gospodarenja šumama u cijelom svijetu, koje obavlja i godišnje audite HŠ-a, zaprimilo spomenutu pritužbu protiv HŠ o krčenju šuma u Hrvatskoj.
- SA Cert u razdoblju od 19. do 23. srpnja 2021. proveo je nadzorni audit HŠ, uključujući i pritužbu Zelenog odreda/udruge Vidra. Provjera navoda iz pritužbe provedena je i na dokumentima i na terenu. Njihov međunarodni auditorski tim bio je posebno fokusiran na pitanja i područja problematizirana od strane Zelenog odreda. Sve pritužbe redom, nakon opsežnog pregleda, FSC je odbacio kao neosnovane. Izvješće o ocjeni pritužbe dionika protiv Hrvatskih šuma javno je objavljeno na službenoj FSC stranici. Zastupnik Europskog parlamenta Thomas Waitz je posjetio Hrvatsku u isto vrijeme kada i inspektori FSC-a, koji su pozvali i udrugu Vidra/Zeleni odred na zajednički pregled lokacija, što je udruga odbila. Thomas Waitz tokom posjeta Hrvatskoj nije zatražio stručno pojašnjenje niti se obratio bilo kojoj službenoj instituciji RH koja se bavi područjem šumarstva – poručuju iz Ministarstva.
Optužbe zbog nesječe, a ne zbog prekomjerne sječe
U Državnom inspektoratu pak kažu da šumarska inspekcija kontinuirano provodi nadzor radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Optužni prijedlozi koje je šumarska inspekcija podnosila nadležnim prekršajnim sudovima, a koji se odnose na bespravne sječe (sječa bez doznake) podnošeni su isključivo protiv privatnih šumoposjednika i fizičkih osoba. Zanimljivo je pak da su protiv javnog šumoposjednika, tj. HŠ-a, podnošeni optužni prijedlozi uglavnom zbog neizvršenja radova gospodarenja šumama, koji uključuju i radove sječe. Dakle, inspektori su najčešće optuživali HŠ zbog nesječenja, a ne prekomjerne sječe šume.
Podatke o inspekcijskim nadzorima imaju, nažalost, samo za razdoblje od 1. travnja 2019. kada je ta institucija osnovana, do 30. studenoga ove godine. Podatke o inspekcijama iz prethodnih godina nisu poslali. Kako kažu, bespravne sječe u šumama u državnom vlasništvu javljaju se sporadično kao krađe po kojima postupa MUP i Državno odvjetništvo sukladno Zakonu o kaznenom postupku.
- Uglavnom se bespravne sječe odnose na šume u privatnom vlasništvu. Ukoliko se radi o krađi šume u privatnom vlasništvu ona je također u nadležnosti MUP-a, a ukoliko se radi o sječi bez prethodne doznake stabala, koju je počinio ili dopustio šumoposjednik, stvarno je nadležna šumarska inspekcija Državnog inspektorata – objašnjavaju.
I Lideru su mnogi ukazivali na bespravnu sječu šuma, informacije su dolazile i od insajdera u toj kompaniji, tvrdeći da je čak riječ o kriminalu. Koliko tu ima istine zaista je teško utvrditi i tako nešto mogu razriješiti samo stručne službe koje imaju mogućnost analize dokumentacije i saslušanja svjedoka. Činjenica pak da međunarodno certifikacijsko tijelo nije našlo nezakonite postupke može govoriti u prilog tome da razmjere bespravne sječe nisu takve kako se priča. Ali i ne mora.