21. listopad 2020.

Smrdi na novi ‘lockdown‘, a i bez njega mnogi već stavljaju ključ u bravu

Novi lockdown   

Pooštravanje epidemioloških mjera za mnoge djelatnosti ‘de facto‘ znači nemogućnost poslovanja jer je za njih parcijalni ‘lockdown‘ već počeo. Nove Vladine mjere potpora gospodarstvu svi pozdravljaju, ali rijetki za sebe u njima vide i spas

Povećan broj oboljelih od COVID-19 promijenio je retoriku i Vlade i Civilnog stožera. Više se ne može čuti kako si novi lockdown ne možemo priuštiti, već se sada iznosi da lockdown nije isključen. A premda rijetki to žele, nove mjere za pomoć gospodarstvu koje je u utorak predstavio sâm premijer Andrej Plenković sugeriraju da je i taj scenarij sve izgledniji. No pitanje je hoće li one ikome doista pomoći. Ugostitelji kažu da su im od uvođenja najnovijih epidemioloških mjera prošlog tjedna prihodi pali za čak 70 posto! Mnogi vlasnici ugostiteljskih objekata strahuju da će vrlo brzo, kad na kraju mjeseca podvuku računicu, biti prisiljeni sami sebi i svojim radnicima priznati da ih Vladin helikopterski novac neće spasiti jer jednostavno neće moći pokrivati sve ostale poslovne troškove. I nisu jedini u tom problemu.

– Stišali smo glazbu, skratili radno vrijeme, smanjili broj posjetitelja kako bismo održavali socijalnu distancu, uveli smo obvezu nošenja maski, pa za nas je parcijalni lockdown već počeo - istaknula je Žakline Troskot, vlasnica slastičarnice Amelie i predsjednica Sekcije restorana i slastičara Nezavisne udruge ugostitelja.

​Bit će za plaće, ali što je s drugim troškovima, pita se ona dok strahuje od novog lockdowna koji će je vjerojatno natjerati da zatvori svoj biznis. I, okej, kaže ona, možda će Amelie propasti ako propasti treba, no što to znači za sve njezine dobavljače, pita se Troskot.

– Zamislite samo kako je, primjerice, OPG-ovima koji uzgajaju lješnjake, orahe, bademe, a s kojima godinama surađujemo? Kako je proizvođačima jaja od kojih smo dok je sve funkcioniralo kupovali mjesečno na tisuće jaja ili mljekarima od kojih smo uzimali stotine kilograma maslaca i drugih mliječnih proizvoda? Od našeg rada žive mnoge obitelji, svi smo povezani i svaka odluka Stožera o pooštravanju mjera ili, ne daj Bože, lockdown ne utječe samo na mene i moje radnike nego i na brojne druge sektore koje ćemo povući za sobom – upozorila je Troskot.

Nezavisna udruga ugostitelja zbog svega je navedenoga uputila Vladi zahtjev da im se omogući 'prezimljavanje sedam krvavih mjeseci' jer im u utorak predstavljene Vladine mjere neće pomoći. Ugostitelji, naveo je i Marin Medak, predsjednik udruge, od Vlade traže smanjenje PDV-a na hranu na 10 posto, obustavu naplate PDV-a do 1. ožujka iduće godine te potpore kroz kredite za likvidnost i za investicije u aranžmanima HAMAG-BICRO-a.

– U suprotnom će se povećati nelikvidnost sektora, dugovi i ovrhe i oko 30 tisuća radnika izgubit će posao – smatra Medak.

Narudžbe padaju...

A dogodi li se krah u ugostiteljstvu, neće stradati samo OPG-ovci koje je navela Troskot već i druga industrija, poput Stanić grupe, proizvođača sokova Juicy u vlasništvu Svjetlana Stanića. On kaže kako je situacija već sad ozbiljna, da pad prihoda zabrinjava na svim tržištima na kojima posluju i da su k tome rezultati u listopadu ispod svih očekivanja. Narudžbe padaju, svjetlo na kraju tunela se ne nazire.

– Bojim se, nema dobrih naznaka ni na jednom tržištu, već smo u gubitku – iskreno će Stanić koji se nada da će Vlada s dogovorenim europskim milijardama ipak početi spašavati posrnulo gospodarstvo.

Nije Stanić grupa jedina koja je izložena prema HoReCi. Smanjen tempo potrošnje u tom sektoru i manja potrošnja u studentskim centrima, školama, vrtićima te drugim institucijama u prvom lockdownu, a kamoli u ovome novom, potencijalom, utjecali su na pad proizvodnje i u Vindiji.

– Sve to utječe na aktivnosti i ovogodišnje rezultate poslovanja, no vjerujemo kako će trend okretanja domaćih potrošača domaćim prehrambenim proizvodima nastaviti rasti – poručuju iz te varaždinske kompanije i napominju da su i dosad sudjelovali u redovitoj i neometanoj opskrbi tržišta osnovnim prehrambenim namirnicama, svjesni da svježi proizvodi imaju vrlo kratak rok trajanja, sirovina svoje cikluse uzgoja, a skladištenje specifične zahtjeve i ograničene kapacitete, što u prehrambenoj industriji zahtijeva dodatna ulaganja, a upozoravaju, može stvoriti i velike gubitke.

Premda je ugostiteljstvo najpogođenije, nije jedino koje bi moglo prouzročiti strmoglavi pad gospodarstva. Koji su još sektori izloženi, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.