06. kolovoz 2020.

Šok zbog velikog pada broja noćenja i prihoda ove će godine ublažiti kampovi

Aminess Maravea kamp u Novigradu   

Definitivni pobjednici turističke sezone u ovom su trenutku kampovi, ove godine jedan od najtraženijih oblika smještaja, s popunjenošću većom od hotela i objekata u kućanstvima, što do sada nije bio slučaj

Hrvatska je trenutačno najpoželjnije odredište na Mediteranu. Prema informacijama turističkih institucija, i jedina koja ima turizam na Mediteranu. Jedina smo zemlja koja objeručke prihvaća Amerikance (njih više od 5800 rezerviralo je dolazak nakon što su vidjeli da nisu nepoželjni kao u drugim zemljama), drugo smo najatraktivnije odredište Nijemcima (nakon Njemačke), a i Mađarska nas je uvrstila na Zelenu listu zemalja (što znači da mađarski državljani koji ljetuju u Hrvatskoj nemaju obvezu karantene nakon povratka u zemlju).

Ili smo jako odvažni ili očajni ili ne baš pretjerano pametni. Ili smo jednostavno sigurni da su testovi drugih zemalja pouzdani, a strani turisti odgovorni te da nas to neće najesen puno više koštati zdravlja nego što trenutačno zarađujemo od turizma.

Prilično točne procjene

Zbog toga što kod nas nema 'nepoželjnih' tržišta, proteklog vikenda imali smo pola milijuna turista u Hrvatskoj, što nas je približilo brojci od 50-ak posto ostvarenih dolazaka i noćenja u odnosu na lani. Gledajući ukupan promet za sedam mjeseci, imamo 30-ak posto manje dolazaka i noćenja nego 2019.

Prije početka sezone stručnjaci su radili neke procjene o tome koja bi struktura smještaja ove godine mogla postići najbolje rezultate. Više-manje procjene su se pokazale točnima. Definitivni pobjednici u ovom trenutku su kampovi koji su ove godine jedni od najtraženijih oblika smještaja, s popunjenošću većom od hotela i objekata u kućanstvima, što dosad nije bio slučaj. Uglavnom su bili na trećem mjestu. Hrvatski kampovi su kvalitetom posljednjih godina nadmašili većinu kampova u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj.

– Očigledan je manji pad u potražnji kampova koji su se, zahvaljujući preferencijama i percepciji gostiju, odnosno velikim otvorenim površinama u prirodi, ipak nešto bolje nosili s izazovima COVID-19 krize te se sukladno tome brže i otvarali. Tako da početkom srpnja imamo otvoren gotovo jednak broj kampova kao prošle godine. Zauzetost kampova je od druge polovine lipnja znatnije porasla i brže zatvorila 'rupu' u popunjenosti u odnosu na hotele. Raspon pada popunjenosti kampova je 40 do 50 posto u usporedbi s prošlom godinom, a u hotelima taj je raspon između 70 i 80 posto – komentira Andrej Šimatić, partner u međunarodnoj konzultantskoj kući BlueRock Consulting.

S obzirom na to da kampovi u špici sezone inače generiraju više noćenja od hotela (15 posto više u srpnju i 19 posto više u kolovozu 2019.), Šimatić smatra da će kampovi u svakom slučaju kompenzirati velik pad broja noćenja, ali ne i spasiti sezonu. Dodaje i to da velike hotelske kuće poput Valamara i Maistre imaju znatan udio ponude smještaja u kampovima pa sukladno tome i u prihodima.

– Pritom je profitabilnost kampova znatno viša od profitabilnosti hotela pa će kampovi kompenzirati šok zbog većeg pada broja noćenja i prihoda – zaključuje Šimatić.

Nova prodajna strategija

Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatske kaže da ove godine domaći gosti u kampovima imaju veći indeks noćenja u odnosu na strane goste iako se radi o puno manjem volumenu.

– Hrvati su od početka godine ostvarili čak 74 posto noćenja u odnosu na lani, što znači da se ostvarila prognoza da će se posebnim ponudama i akcijama pokušati privući domaći gosti, barem u prvoj fazi. Od stranih gostiju, najviše ih je iz Njemačke, slijede Slovenija i Austrija. U normalnim okolnostima u top pet tržišta našle bi se i Nizozemska i Italija, međutim ove godine na ta tržišta ne možemo računati s nekim većim brojkama – kaže Palman.

Najbolji kamping promet u odnosu na lani ostvaruje se u Zadarskoj županiji, s indeksom noćenja od 45 posto te u Ličko-senjskoj, koja obuhvaća dio kampova na otoku Pagu pa sve do dijela kampova oko Plitvičkih jezera, s čak 51 posto u odnosu na lani. Istra je u broju kampova najjača regija, ali je s indeksom od 35 posto u odnosu na lani ispod nacionalnog prosjeka.

Kamp Šimuni na otoku Pagu jedan je od rijetkih koji je inače otvoren cijele godine, a poslovna politika zasniva se na vlastitoj prodaji.

– Od izbijanja epidemije do 15. svibnja kamp je bio zatvoren. Od otvorenja do 8. srpnja ukupno smo ostvarili 52.156 noćenja, što je pad od 33 posto u odnosu na 2019. godinu. U ožujku smo mijenjali marketinšku, odnosno prodajnu strategiju te smo se malo odmaknuli od emitivnih tržišta i počeli promociju na slovenskom i domaćem tržištu. To je rezultiralo povećanjem broja noćenja za 120 posto na domaćem tržištu te za tri posto na slovenskom. Zbog epidemioloških mjera bilježimo ukupan pad noćenja do 70 posto na austrijskom, njemačkom, talijanskom i nizozemskom tržištu – kaže Ivona Maržić Sobotnjak, direktorica kampa Šimuni.

Trenutno je najzastupljeniji smještaj u mobilnim kućicama, tu pad iznosi samo četiri posto u odnosu na lani.

– Vjerujemo da se gosti u mobilnim kućicama ipak osjećaju najsigurnije jer ne dijele nikakav zatvoreni prostor s ostalim gostima, kao što su sanitarni čvor, kuhinja i drugo – kaže Maržić Sobotnjak. Nada se da će kamp na kraju ostvariti ukupno 60 posto prošlogodišnjih prihoda.

Sve više glampinga

Prema podacima Ministarstva turizma, u Hrvatskoj su trenutno kategorizirana 204 kampa sa 224.000 ukupnog smještajnog kapaciteta. Posljednjih godina kampovi se razvijaju u smjeru koji daleko odskače od prijašnjeg poimanja kampiranja u šatorima na otvorenom. U kampove se uvukao glamur i skupi smještaj u mobilnim kućicama pa se cijena noćenja kreće od 150 do 300 eura. Gosti vole pratiti globalne trendove ekologije, slobode, odmora na otvorenom, ali ne bi baš spavali na travi. Prateći taj trend, u Hrvatskoj je sve manje klasičnih kampova, a sve više glampinga iako je onih s dvije i tri zvjezdice još uvijek 67 posto u odnosu na one s četiri i pet zvjezdica (s pet ih je samo pet). Tržište mobilnih kućica je trenutno na visokih 85 posto popunjenosti u odnosu na lani.

– U kampovima u Hrvatskoj ove godine ima 12.800 mobilnih kućica i taj broj raste svake godine. Za usporedbu, prije tri godine bilo ih je 10.100 – kaže Palman.

Ako gledamo strukturu investicija većih hotelskih kompanija u 2020., većina ih je zaustavila ulaganja u veće projekte, ali je nastavila s ulaganjima u kampove. Tako je u Maistri ove godine najvažnija investicija podizanje razine kvalitete sadržaja i ponude u rovinjskim i vrsarskim kampovima, dok Arena Hospitality Grupa ulaže više od 200 milijuna kuna u kamp Arena Grand Kažela, a investicijski radovi u drugoj fazi realizacije u vrijednosti 50 milijuna kuna uključuju zamjenu mobilnih kućica i postavljanje dodatnih 45 novih luksuznih camping homeova.

U lipnju je otvoren prvi kamp s pet zvjezdica u kontinentalnoj Hrvatskoj, Glamping Village Tuhelj, a u gradnju su uložena tri milijuna eura, što Terme Tuhelj snose zajedno s austrijskim partnerom, tvrtkom Gebetsroither. Ta austrijska tvrtka upravlja velikim brojem kampova u Hrvatskoj, kako doznajemo, po načelu zakupljivanja parcela i postavljanja mobilnih kućica, a hrvatske kampove prodaje i putem svoje internetske platforme. No po posljednjem primjeru vidi se da su krenuli i s direktnim ulaganjima u glamping turizam u Hrvatskoj. U hrvatskim kampovima mogu se naći 'mobilke' poznatih francuskih i talijanskih proizvođača, no sve su zastupljenije kućice hrvatskog Nord Produkta i slovenskog Adria Doma.

Za ulagače je to manja investicija s bržim povratom od hotela. Za prosječnu kućicu veličine 32 četvorna metra potrebno je, prema riječima hotelijera, uložiti između 17 i 20 tisuća eura, bez infrastrukture, čiji troškovi, ovisno o terenu, mogu iznositi još toliko. Prihodi pak iznose od 12 do 17 tisuća eura 'po ključu' godišnje, a povrat investicije je sedam do osam godina, dok je kod hotela deset plus godina. Veće turističke kompanije imaju dugoročne planove investiranja i ono što je vidljivo je planirani rast ulaganja u kampove idućih godina.

U Hrvatskoj postoji različita struktura vlasništva nad kampovima, no već neko vrijeme se kalkulira da prihodi od kampova velikim hotelskim kompanijama nose između 30 i 40 posto ukupnih godišnjih prihoda. Prema informacijama s terena, trenutno u otvorenim kampovima radi sve što bi trebalo raditi što se tiče dodatnih sadržaja. Trgovci prate trendove kao i ostali koncesionari. Jedino što na terasama barova i restorana ima manje gostiju nego inače zbog izbjegavanja bliskih kontakata, a i zbog manje stolova s obzirom na epidemiološke mjere.

 

Čarter u Hrvatskoj je mrtav

Što se tiče još nekih specifičnosti sezone, za razliku od prije, ove godine su Zagreb i Dubrovnik kao aviodestinacije nestali s turističke karte, barem u dosadašnjem dijelu godine. Još jedan fenomen je izrazito loše stanje bukinga u nautičkom turizmu koji je u prvoj polovini godine zabilježio pad od 80 posto. Osim nekoliko luksuznih brodova usidrenih u lukama, čarter u Hrvatskoj je mrtav, očito puno nautičara također stiže zrakoplovima.

Čovjek bi pomislio da je zbog izoliranosti veća potražnja za svjetionicima međutim, prema podacima agencije Atlas, ništa na to ne upućuje. No kad se podvuče crta, situacija u turizmu je, s obzirom na okolnosti, relativno solidna iako će se, kako kaže Šimatić, potkraj kolovoza vidjeti što su ovo ljeto napravili naši hoteli i kampovi vezano uz cijene.

– Za sada nisu išli na smanjivanje, ali sad kad su otvoreni, vidjet ćemo hoće li izdržati ili će otići u cjenovni rat – zaključuje Šimatić.

Prema svemu sudeći, izgleda da je hrvatskoj politici trenutno manje rizično turistima omogućiti 'odmorišni azil' nego privremeno smanjiti stopu PDV-a u turizmu, što je nedavno napravilo 11 zemalja u EU kako bi spasile industriju.