Hrvatska
StoryEditor

Spašavanje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj, mijenjat će se i kupovne navike

26. Ožujak 2021.
Proizvodnja krumpira
Lavovski posao odrađen je kako bi se spasila proizvodnja konzumnog krumpira u Hrvatskoj koja bi ovih dana, da nadležne institucije i poljoprivrednici nisu tijesno surađivali, sada bila na ivici propadanja.

Proizvođači konzumnog krumpira našli su se u nezavidnoj situaciji kada je 8. listopada prošle godine na snagu stupila zabrana uporabe aktivne tvari klorprofam koja se nalazi u sredstvu protiv klijanja (Tuberaid i Neostop). Uredba Europske komisije izmaknula je krumpirašima zemlju pod nogama jer skladištenje krumpira bez posipanja praškom protiv klijanja nije moguće ako se ne uloži u posebno opremljena skladišta. Ministarstvo poljoprivrede zajedno je s proizvođačima krenulo u potragu za rješenjem, što je rezultiralo sufinanciranjem izgradnje skladišta iz podmjere 4.1 potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva - restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti. U međimurskoj Belici u utorak je 12 proizvođača krumpira iz Međimurske i Varaždinske županije primilo ugovore vrijedne 53 milijuna bespovratnih kuna za financiranje izgradnje 78,5 milijuna kuna vrijednih skladišta.

- Veselim se jer da se ovo nije napravilo, izgubili bismo proizvodnju krumpira u Hrvatskoj. Da Ministarstvo s nama nije pokrenulo ovaj projekt, morali bismo prekinuti proizvodnju i Hrvatska bi u zimskim periodima ovisila o uvozu. Sada smo osigurali daljnju proizvodnju, ali i to da mladi na OPG-ovima mogu ostati doma, a ne tražiti posao u inozemstvu – optimističan je predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić koji je i sam osnovao proizvođačku organizaciju i primio ugovor o bespovratnim sredstvima u utorak.

Prilika u susjedstvu

Tumači da smo se riješili jednog insekticida, što će proizvodnju ekološki podići na višu razinu, a novim načinom skladištenja krumpira uz hlađenje održat će se njegova kvaliteta te neće gubiti na težini. Poštujući nove standarde bit ćemo uz bok europskim proizvođačima, što znači i veću konkurentnost na izvoznim tržištima.

– Dosta se krumpira već izvozi iz Hrvatske, prvenstveno u Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku. To će se sada dodatno intenzivirati. Već sada postižemo jako dobre rezultate vani. Odlična nam se prilika otvara i u Sloveniji. Njihovo ministarstvo je zakasnilo. Oni nemaju skladišta i sad se križaju jer ne znaju kako će dalje raditi – priča Mesarić.

Za razliku od krumpiraša iz susjedstva, saznajmo kako je kod međimurskih i varaždinskih krumpiraša sve i više nego spremno za izgradnju skladišta. Prvog travnja na teren izlaze prvi strojevi za skladišta četiri proizvođačke organizacije od kojih će svako imati kapacitet preko tri tisuće tona. Završetak radova predviđa se između 15. kolovoza i 1. rujna ove godine. Sve je spremno, govori Mesarić, zemljišta, građevinske dozvole, struja, voda, izvođači.

Pad proizvodnje 20 do 30 posto

Iako će se graditi više skladišta u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji, njihovi kapaciteti neće biti dovoljni da se pokrije dosadašnja proizvodnja tih dviju županija.

- Bit će dosta onih koji neće uložiti u skladišta. Oni će imati krumpir do ljeta, možda do rujna, ali poslije će morati odustati od te proizvodnje i preorijentirati se na nešto drugo. Već sada se po sjemenu vidi da će doći do pada. Teško je točno procijeniti, ali očekuje se da će u Hrvatskoj doći do pada proizvodnje konzumnog krumpira između 20 i 30 posto – kaže Mesarić.

image
Damir Mesarić

Dodaje da će neki vjerojatno krenuti u proizvodnju industrijskog krumpira za škrob budući da u takvu preorijentaciju ne treba dodatno uložiti, jer nije problem ako taj krumpir proklija. U tom bi slučaju škrobara u Donjem Miholjcu mogla organizirati proizvodnju i preuzeti sve količine u svoje skladište.

Natječaj po mjeri

Neki su se proizvođači žalili kako je prekratak rok za prilagodbu, no Mesarić kaže da, iako je bilo 'na knap', svaki poljoprivrednik koji je to htio mogao je izgraditi svoje skladište.

- Prije 18 mjeseci smo dobili informaciju da će u lipnju ove godine biti kraj priče s klorprofamom. Udruga međimurskih proizvođača krumpira, varaždinska udruga Zeljari i lički proizvođači odmah su stupili u kontakt s Ministarstvom poljoprivrede i u rekordnom roku dobili smo informacije kako će izgledati natječaj. To je prvi natječaj po mjeri poljoprivrednika. Ministarstvo je išlo do te mjere da će svi koji su se prijavili imati financirano skladište i to bez bodovanja – izrazito je zadovoljan novim vodstvom i suradnjom s Ministarstvom poljoprivrede Mesarić.

Skok troškova, skok u cijeni krumpira?

Kako će se novi troškova u skladištenju odraziti na cijenu konzumnog krumpira, pitamo ga.

- Do nekog značajnog povećanja cijene ne bi trebalo doći, možda poraste nekih deset lipa. Očekujemo normalnu cijenu s kojom možemo živjeti, oko 1,30 kuna po kili. Ne bi trebalo doći do drastičnih porasta cijena, iako je ovo za nas velika investicija. Proizvođačka organizacija Agrobela kojoj sam na čelu dobila je 7,5 milijuna bespovratnih kuna za skladište, a zadužili smo se za 5 milijuna kuna koje ćemo otplaćivati narednih pet godina – objašnjava vlasnik OPG-a Mesarić, koji se osim krumpirima bavi i proizvodnjom tikvi te bučinog ulja.

Doći će, međutim, do nekih promjena na tržištu i u navikama kupaca. Pakiranja krumpira vjerojatno će biti manja jer ga neće biti dobro uzimati u velikim količinama s obzirom na to da će proklijati. Mijenjat će se i sorte krumpira.

– To moraju biti dormantne sorte, one koje duže spavaju kad se stave na hlađenje, ali su i puno kvalitetnije. Potrošači će imati puno bolju robu nego do sada – tvrdi Mesarić koji će zajedno sa šest kolega krumpiraša upravljati skladištem proizvođačke organizacije Agrobela čiji će kapacitet biti 3,600 tona. Izričito kaže da iznajmljivanje kapaciteta ne dolazi u obzir te se ponosi što će sami biti vlasnici i upravljači svog skladišta gdje će se krumpir prati, pakirati, skladištiti i distribuirati.

U Hrvatskoj bi se trebalo napraviti skladišta ukupnog kapaciteta između 20 i 30 tisuća tona, neka skladišta već postoje, neka će se graditi. Uglavnom, zabrana klorprofama prilično će se snažno osjetiti u proizvodnji krumpira.

– Od listopada do svibnja ćemo se moći pokrivati, a onda zavisi od turizma kako će u daljnjim mjesecima to izgledati. Nećemo više moći biti toliko samodostatni jer će tržište osjetiti manjak proizvođača. Ako im bude dobro išao posao, neki će u budućnosti i povećati proizvodnju pa će se eventualno tako nadomjestiti smanjenje proizvođača – zaključuje Mesarić.

19. travanj 2024 01:56