Korona i biznis
17. travanj 2020.

Špekulanti se primirili, kuna za sada stabilna

Boris Vujčić   

Hrvatska narodna banka u ožujku je intervenirala čak pet puta i u sustav ubacila 2,2 milijarde eura, a kada je u svom nedavnom intervjuu u Lideru guverner Boris Vujčić upitan da objasni zašto je tržištu trebalo toliko deviza, kao jedan od razloga naveo je postupanje špekulanata, odnosno činjenicu da je važan uzrok deprecijacijskih pritisaka promjena ranijih očekivanja sudionika na domaćim financijskim tržištima.

Vujčić je objasnio da su financijske institucije do ožujka očekivale nastavak tendencije jačanja tečaja kune s dolaskom turističke sezone pa su stvarale dugu poziciju u kunama, odnosno akumulirale više kuna nego eura, a to su činila i neka nefinancijska poduzeća. Budući da je potražnja za kunama s uvođenjem restrikcija zbog pandemije u ožujku nestala, ulagači su počeli prodavati zauzete špekulativne pozicije, rekao je, između ostalog, guverner.

Profesor makroekonomije na zagrebačkom ekonomskom fakultetu prof. dr. sc. Josip Tica podsjeća da su mnogi sudionici financijskog tržišta, prije svega banke i mjenjači, sve do ove godine zarađivali na sezonskoj oscilaciji tečaja. Kuna bi preko ljeta zbog velikog priljeva deviza imala veliku vrijednost, posebno u malim mjestima uz obalu, a u ostatku godine slabjela je u odnosu na euro. Budući da je zbog koronakrize sezona postala upitna, odnosno već u ožujku se znalo da će podbaciti, na tržištu se odjednom našao višak kuna, što je uzorkovalo pad njezine vrijednosti do 7,62 kuna za euro. Stoga je špekulacija s tečajem u turističkoj sezoni bila jedan od razloga zašto je HNB intervenirao povlačeći višak kuna s tržišta i zamjenjujući ih devizama iz deviznih rezervi, kako bi spriječio daljnji pad domaće valute, pojasnio je Tica.

A podbačaj turističke sezone uzorkovat će i pad uvoza jer su turisti trošili dobar dio robe koja je dolazila iz uvoza. Pad će bilježiti i izvoz, a prema nekim procjenama analitičara uvoz i izvoz će jednako pasti, što će također imati utjecaja na kretanje tečaja jer su i uvoznici odnosno izvoznici sudionici deviznih tržišta iako se ne bave špekulativnim poslovnima nego im strana valuta treba isključivo radi obavljanja osnovne djelatnosti.

Enes Đozović, savjetnik u Direkciji za ekonomske analize HNB-a, ističe da pritisci na slabljenje kune u ožujku nisu rezultat ekonomskih fundamenata nego porasta neizvjesnosti i jačanja bojazni o nepovoljnim ishodima pandemije koronavirusa, što je stvorilo snažnu potražnju za devizama, pa je u ožujku zabilježen dosad najveći neto otkup deviznih sredstava od poslovnih banaka, i to znatno veći nego neposredno nakon izbijanja globalne financijske krize u rujnu 2008. Na tečaj je utjecala i već spomenuta promjena ranijih očekivanja raznih tržišnih aktera u pogledu budućega kretanja tečaja, ističu u HNB-u. Iako je središnja banka intervenirala na deviznom tržištu prodajom deviza poslovnim bankama, većina deviza i dalje je u domaćem financijskom sustavu, u obliku deviznih depozita fondova i tvrtki koje su banke redeponirale u inozemstvu ili deviznih sredstava samih banaka, tumači Đozović.

I analitičar Velimir Šonje ističe da su probleme s tečajem uzrokovali tržišni sudionici koji su u očekivanju sezonske aprecijacije kune smanjili svoju deviznu imovinu u odnosu na obveze, ali kad se pokazalo da sezone neće biti, svi su istodobno požurili zatvoriti svoje pozicije kupnjom deviza kako bi spriječili veće gubitke u slučaju pada vrijednosti valute.

U idućem razdoblju Šonje očekuje da će se smanjiti priljev deviza i zbog manjeg izvoza i uvoza. Na pitanje treba li HNB pod svaku cijenu braniti tečaj kune, Šonje odgovara da je to u ovom trenutku nužno, jer bismo u protivnom imali valutnu i financijsku krizu, šok povećanih izdataka za otplate kredita, kolaps kvalitete kreditnih plasmana, dodatno pojačanu potražnju za devizama, povlačenje sredstava iz banaka i sve ostalo što financijske krize sa sobom nose.

Opća nesigurnost uslijed koronakrize dovela je do povlačenja novca iz banaka, jer su se ulagači pobojali za svoje uloge, ističe analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić. A što to bi se moglo događati na financijskom tržištu izostane li prihod od turizma, Jurčić upozorava da ako izgubimo svih deset milijardi eura prihoda, to bi značilo neto gubitak od oko pet milijardi, jer isto toliko iznosi uvoz robe za turizam.

– Mjere koje su poduzeli Vlada i HNB stabilizirale su koliko-toliko postojeću strukturu gospodarstva i financijsku strukturu, ali izostanu li realne gospodarske mjere u kojima financije mogu biti samo podupiratelj, a ne konačno rješenje, potkraj godine nastat će veliki problemi jer će trebati naći načina kako nadoknaditi pet milijardi eura izgubljenih u turizmu kako bi se održala makroravnoteža – naglašava Jurčić.

Više je stvari utjecalo na pad kune, a jedna je i aktivnost špekulanata usmjerena na pojačanu kupnju eura, što je dodatno ojačalo njegovu vrijednost, s ciljem da ih u određenom trenutku po većoj cijeni prodaju, ističe jedan veliki investitor. To je bio efekt koji je sam sebe 'ložio', kaže slikovito naš sugovornik i dodaje da je HNB to stajalo niza intervencija, devizne rezerve su se zbog toga smanjile i sada iznose oko 17 milijardi eura, a potkraj veljače su, prema podacima HNB-a od 31. ožujka, iznosile približno 19,4 milijarde. No HNB je morao intervenirati da bi zaustavio dalji pad tečaja kune, što mu je primarni cilj, jer bi sve druge opcije izazvale cijeli niz negativnih efekata, suglasni su analitičari. Sada se tečaj kreće oko 7,6 kuna za euro, a što će se dalje događati teško je predvidjeti iako je guverner Vujčić rekao da HNB ima dovoljno novca za sve scenarije.